Original scientific paper

https://doi.org/10.21464/sp32112

Demokracija u vremenu ohlokracije

Jesús Padilla Gálvez orcid.org/0000-0002-2890-3514 ; University of Castilla-La Mancha, Faculty of Legal and Social Sciences, San Pedro Mártir, s/n, E–45071 Toledo

Abstract

U posljednje vrijeme moguće je primijetiti porast skepticizma prema efektnosti demokracije i njene mogućnosti zastupanja kroz sustav glasovanja. Izborni sustav središnji je mehanizam političkog odlučivanja. Međutim, očigledno je postojanje namjere zloupotrebljavanja mehanizama glasovanja od strane populističkih političara. Drevna ideja paideje bila je obrazovati građane kroz građanski program. Cilj je bio omogućiti građanima izvršavanje građanskih prava i obaveza. Nakon 1970-ih godina, međutim, promatramo dvije oprečne tendencije: rast specijalizacije građana i opadanje općeg građanskog obrazovanja. Tijekom 1990-ih godina populističke političke stranke došle su na političku scenu europskih demokracija, među kojima su neke oblikovale vladavinu mase, odnosno ohlokraciju (ὀχλοκρατία). Otada, ohlokratske stranke sistematski osvajaju glasove na temelju politički slabije obrazovanih građana obraćajući im se pojednostavljenim političkim diskursima. Štoviše, takve su stranke uspjele neutralizirati dvostranačke sisteme u mnogim Europskim zemljama. Uspjeli su blokirati vlade koje se zasnivaju na većini tjeranjem stranaka da oblikuju koalicije s ideološki suprotstavljenim manjim strankama. To je stvorilo situaciju u kojoj »kazneni glas« postaje način pridobivanja glasova neodlučnih ljudi koje se može opisati kao pobunjenike bez političke kulture.

Keywords

demokracija; ohlokracija; deliberativna demokracija

Hrčak ID:

190389

URI

https://hrcak.srce.hr/190389

Publication date:

23.8.2017.

Article data in other languages: english french german

Visits: 7.818 *