Original scientific paper

Obilježja boljševizacije hrvatske kulture (1945. – 1947.)

Zlata Knezović ; Institute of Contemporary History, Zagreb, Croatia

Abstract

Boljševizacija hrvatske kulture i umjetnosti 1945.—1947.godine provodila se sistematski i organizirano. Aparat za njezino provođenje izradio je, prema dobro iskušanom modelu u Sovjetskom Savezu, Milovan Đilas. Međutim, hrvatski intelektualci i kulturni radnici koji su surađivali s partizanima bili su zatečeni. Umjesto propagiranih i obećavanih sloboda stupila je stroga cenzura, jak partijski pritisak i od Partije diktiran sadržaj i model. Strogo hijerarhijski dobro razrađen Agitprop sistem uključit će pojedince u svoju mrežu i putem njih provoditi boljševizaciju cjelokupnoga društvenog života razvijajući ljubav, odanosti oduševljenje za sve što dolazi iz prve zemlje socijalizma, po jedinom kriteriju »partijnosti«, »idejnosti« i otvorene ideološke obojenosti. Politička propaganda i vulgarni pragmatizam stupit će malo-pomalo na scenu i njome ovladati. Stvaralačka inteligencija kao društvena grupa bila je dvostruko na meti. Oduzeta joj je sloboda stvaranja u koliko joj nije bio oduzet život uz izraze trajnog nepovjerenja i kontrole. Prekida se i odbacuje kulturna tradicija, a nameće se jedna vrsta populizma kao da prije njega nikada ništa nije postojalo. Umjesto da su se mase povele prema kulturi, ona se odbacivala kao buržoaski proizvod.

Keywords

Hrčak ID:

190660

URI

https://hrcak.srce.hr/190660

Publication date:

1.7.1992.

Article data in other languages: french

Visits: 2.065 *