Meeting abstract

KONZUMACIJA ALKOHOLA MEĐU MLADIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Deni Rkman orcid.org/0000-0002-8843-7535 ; University of Zagreb, School of Medicine, Šalata 3, 10 000 Zagreb, Croatia
Sandro Gašpar ; University of Zagreb, School of Medicine, Šalata 3, 10 000 Zagreb, Croatia
Mirjana Kujnudžić-Tiljak ; University of Zagreb, School of Medicine, “School of Public Health Andrija Štampar”, Rockefeller Street 4, 10 000 Zagreb, Croatia
Marjeta Majer ; University of Zagreb, School of Medicine, “School of Public Health Andrija Štampar”, Rockefeller Street 4, 10 000 Zagreb, Croatia

Abstract

Konzumacija alkohola među mladima može biti dio eksperimentiranja u sklopu psihološkog razvoja tijekom
adolescencije, ali može prijeći u naviku i dovesti do ovisnosti i oštećenja zdravlja. U našoj kulturi
predstavlja sociološki prihvatljivo ponašanje i uobičajen je način zabave među mladima. Cilj ovog rada
bio je prikazati učestalost i navike konzumacije alkohola među mladima u Republici Hrvatskoj.
Pregledom literature utvrđeno je da se prema podatcima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju
alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) od 1995. do 2015. godine, u Hrvatskoj alkohol
percipira lako dostupnim te se posljedično bilježi trend porasta udjela petnaestogodišnjaka koji su najmanje
jednom u životu pili alkohol (82% vs 92%). Istovremeno, druge zemlje uključene u istraživanje u
prosjeku bilježe trend smanjenja s 90% na 80%. Pet ili više pića za redom (binge drinking) u posljednjih
30 dana 2015. godine konzumiralo je 47% mladih (51% mladića i 42 % djevojaka), čime se Hrvatska
smjestila na šesto mjesto od 37 zemalja. Prema vrsti pića, mladići su najčešće konzumirali pivo (57%),
a djevojke vino (43%). Rezultati Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC- WHO) 2014.
godine u Hrvatskoj, ukazuju da udio učenika u dobi od 11, 13 i 15 godina, koji su se opili 2 ili više puta u
životu raste s dobi i u mladića (4%, 12%, 40%) i u djevojaka (1%, 6%, 24%), te se Hrvatska nalazi među
prvih pet od 44 zemlje sudionice istraživanja. Mladići su u svim dobnim skupinama skloniji opijanju od
djevojaka te se u dobi od 15 godina opija 40% mladića u odnosu na 24% djevojaka. Standardizirano
europsko istraživanje o alkoholu (RARHA-SEAS) pokazalo je da je u Hrvatskoj učestalost ekscesivnog
epizodičnog pijenja barem jednom mjesečno u posljednjih 12 mjeseci 11%, te da je najviša u dobnoj
skupni od 18 do 34 godine i iznosi 17%. Najviše se pilo (jednom tjedno i češće) u vlastitom domu (30%)
te s prijateljima, kolegama i poznanicima (30%). Istraživanje među studentima medicine Sveučilišta u
Zagrebu, akademske godine 2015./2016., pokazalo je da binge drinking prakticira 72% studenata prve
godine (80% mladića i 67% djevojaka). Najveći udio mladića (38%) i djevojaka (37%) pet i više pića za
redom konzumirali su šest i više puta u posljednjih 12 mjeseci.
Rezultati navedenih istraživanja pokazuju da je konzumacija alkohola među mladima u nas značajan
javnozdravstveni problem. Prevencija bi trebala biti usmjerena na pravovremenu edukaciju populacije
školske djece i mladih, zdravstveno-odgojne aktivnosti, socijalni marketing i provedbu zakonskih mjera
u smislu poštivanja dobne granice za prodaju alkohola.

Keywords

mladi; alkohol; čimbenik rizika

Hrčak ID:

198864

URI

https://hrcak.srce.hr/198864

Publication date:

31.12.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 3.245 *