Skip to the main content

Professional paper

Projekt Podravina – okosnica proizvodnje plina u Republici Hrvatskoj

Ines Hemetek Potroško ; INA Inc.
Lidija Kupsjak ; INA Inc.
Mirko Lukić ; INA Inc.
Vladimir Tišljar ; INA Inc.


Full text: croatian pdf 1.313 Kb

page 57-64

downloads: 547

cite

Download JATS file


Abstract

Već 39 godina proizvodi se prirodni plin i plinski kondenzat iz ležišta „duboke Podravine“ uz primjenu najsuvremenije tehnologije, materijala i poštivanje ekoloških zahtjeva. Najveća proizvodnja ugljikovodika - prirodnog plina i plinskog kondenzata i najznačajnije geološke rezerve u Republici Hrvatskoj nalaze se u području Podravine. Proizvodnja iz polja duboke Podravine: Molve, Kalinovca, Starog Gradeca i Gole Duboke čini 90 % domaće proizvodnje plina na kopnenom dijelu. Nakon početnih istraživanja u Podravini (1974.), sredinom osamdesetih započelo je privođenje proizvodnji Projekta Podravina čijom se realizacijom omogućilo pridobivanje najvećih količina plina i plinskog kondenzata u Republici Hrvatskoj. Razvitak Projekta Podravina bio je osnova pridobivanja, proizvodnje i pripreme plina i plinskog kondenzata za transport u Republici Hrvatskoj.

Keywords

prirodni plin; Projekt Podravina

Hrčak ID:

227194

URI

https://hrcak.srce.hr/227194

Publication date:

21.10.2019.

Visits: 1.393 *




Uvod

Geološke rezerve i proizvodnja prirodnog plina iz ležišta duboke Podravine iz polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola Duboka predstavljaju važnu energetsku okosnicu razvoja Republike Hrvatske i najznačajniji energetski potencijal zadnjih dvadesetak godina, jer najveća proizvodnja ugljikovodika (prirodnog plina i kondenzata) i najznačajnije preostale geološke rezerve u Republici Hrvatskoj nalaze se u području duboke Podravine. Nakon obimnih geofizičkih radova, početkom '70-tih izvršena su istražna bušenja na dubinama preko 3.000 metara. U svim fazama istraživanja, izvođenja rudarskih radova, proizvodnje i pripreme prirodnog plina, zbog izuzetno nepovoljnih prirodnih uvjeta (visokog tlaka i temperature) i korozivnih primjesa (CO2, H2S, Hg0 ,RSH i dr.), bio je potreban nov pristup koji je podrazumijevao usvajanje najviših tehnoloških znanja u svijetu na tom području uz korištenje visokokvalitetnih materijala, od izgradnje bušotina i postrojenja za izdvajanje štetnih primjesa, do primjene sigurnosno-blokadnih sustava.

naftaiplin-57-64-g1.png naftaiplin-57-64-g2.png naftaiplin-57-64-g3.png naftaiplin-57-64-g4.png naftaiplin-57-64-g5.png naftaiplin-57-64-g6.png naftaiplin-57-64-g7.png naftaiplin-57-64-g8.png

References

1 

Vađunec J., Sobota M., Juranić T. Projekt Podravina –CPS Molve III (1992.) Priručnik za stručno osposobljavanje:

2 

Bejan, A.. Tsatsaronis G.. Moran M.. Termal Design and Optimization (1996.) 1. John Wiley and Sons Inc, New York

3 

Prelec,Z. Energetika u procesnoj industriji (1994.) Školska knjiga

4 

Tišljar V. 'Rudarski projekt eksploatacije ugljikovodika na eksploatacijskom polju Molve – dopuna 12 (2011.) broj projekta: 03/2011

5 

Kupsjak L. ''Rudarski projekt eksploatacije ugljikovodika na eksploatacijskom polju Kalinovac – dopuna broj 8 (2010.) broj projekta: 06/2010

6 

Hemetek Potroško I. Importance of domestic production – the contribution of Croatian Energy Sector (2010.) SPE, Budapest

7 

Hemetek Potroško I. Optimization of energy consumption on Molve site (2011.) The first central and eastern europieninternational oil and gas conference and exhibition, Siofok

8 

Hemetek Potroško I. Optimizacija potrošnje energije u energetskim i procesnim postrojenjima na primjeru Pogona Molve (Optimaization of energy consumption on example of Move site)-PhD Thesis (2011.) Faculty of mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb

9 

Hemetek Potroško I., Jaković L. Optimization of energy consumtion – key of sustainable development on Molve site (2011.) Dubrovnik

10 

Hemetek Potroško I., Lukić M., Kupsjak L., Jaković L. 30. godina rada polja Molve-doprinos energetici Republike Hrvatske (2010.) XXV Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, Opatija


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.