Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.21857/m3v76t615y

ARHEOLOŠKA I POVIJESNA ISTRAŽIVANJA VARAŽDINSKIH UTVRDA

Lovorka Štimac-Dedić ; Gradski muzej Varaždin


Full text: croatian pdf 4.847 Kb

page 169-184

downloads: 603

cite

Full text: english pdf 4.847 Kb

page 183-184

downloads: 299

cite


Abstract

Utvrde oko naselja okruživale su grad Varaždin u obliku nepravilnog četverokuta
s bastionima, polukružnim kulama te sjevernim i južnim gradskim vratima
u koje se preko opkopa ulazilo drvenim mostovima. Njihov nastanak, prema do
sada poznatim povijesnim izvorima, veže se uz opasnosti koje su prijetile širem
području Hrvatskog kraljevstva i Štajerskoj u drugoj polovici 15. st., dok je srednjovjekovni
fortifikacijski supstrat na kojem utvrde nastaju do sada još uvijek
nedovoljno istražen. Točan početak njihove gradnje za sada predstavlja nepoznanicu,
a podaci u povijesnim izvorima spominju postojanje i gradnju zidina
već od 1516. godine. Neki elementi koji naslućuju izgled utvrda oko naselja prije
modernizacije poznati su iz povijesnih izvora, ali svoju konačnu preobrazbu oni
su dostigli svakako tijekom renesansne obnove plemićke utvrde u Wasserburg
kada su ta dva elementa povezana zajedničkim fortifikacijskim sustavom. Nakon
tog razdoblja, osim popravaka na utvrdi oko naselja nije bilo značajnijih intervencija
do druge polovice 18. st. kada se probijaju zidovi na istočnoj i zapadnoj strani
zbog urbanističkog razvoja grada i olakšavanja prometnog kretanja. Početkom
19. st. utvrde su sustavno razrušene, s ostavljenim tek temeljnim dijelovima zidina
ispod ulične razine i pojedinim segmentima u temeljima kuća. Arheološkim
nadzorom potvrđeni su ostatci sjevernog i istočnog dijela gradskog zida, zapad ni gradski zid ispitan je sustavnim arheološkim istraživanjem u sklopu projekta
Bastion, dok se novijim konzervatorsko-restauratorskim istraživanjem na zgradi
žitnice otkrio ostatak sjevernog gradskog zida koji istovremeno čini južni zid zgrade.
Južni gradski zid jedini je koji do sad nije obuhvaćen arheološkim nadzorom,
ali je vidljiv u temelju jedne od kuća na Trgu Slobode. Svi ostaci gradskih zidina
pokazuju zajedničke građevinske značajke, a činjenica da su detektirani na sve
četiri strane rasprostiranja, olakšati će bilo kakvu vrstu buduće rekonstrukcije
u svrhu prezentacije. Kako se radi o vrlo malom postotku istraženosti u odnosu
na površinu kojom su se gradske zidine rasprostirale, za sve nove spoznaje treba
pričekati buduća arheološka istraživanja na području grada Varaždina.

Keywords

grad Varaždin; gradska arheologija; varaždinske utvrde.

Hrčak ID:

231080

URI

https://hrcak.srce.hr/231080

Publication date:

24.12.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 2.081 *