Review article

Biologija, ekologija i suzbijanje korovne vrste divlja zob (Avena fatua L.)

Valentina Šoštarčić orcid.org/0000-0002-6887-7680 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Tina Rakonić ; student Ms studija Fitomedicine, Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta
Zvonimir Ostojić orcid.org/0000-0002-1341-8954 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Maja Šćepanović orcid.org/0000-0003-4661-5417

Abstract

Divlja zob (Avena fatua L.) jednogodišnja je monokotiledona biljna vrsta i jedan od deset najnapasnijih korova umjerenih poljoprivrednih regija. Preferira umjerenu i hladnu klimu te teška glinena tla. Zakorovljuje strne žitarice te, ovisno o vremenu nicanja i brojnosti, može uzrokovati smanjenje prinosa za više od 70 %. Minimalna temperatura za nicanje iznosi 0,4 do 2,0 °C, što joj omogućuje nicanje u hladnim mjesecima. U povoljnim uvjetima može proizvesti i preko 6000 sjemenaka po biljci. Dormantnost sjemena u tlu može biti i do devet godina, no četiri do pet godina nakon dozrijevanja svojstvo dormantnosti najčešće se gubi. Sjeme divlje zobi posjeduje dva tipa dormantnosti, endogenu, uzrokovanu dormantnošću embrija i egzogenu, uzrokovanu nepropusnošću dijelova pšena. Osim izravnog utjecaja na prinos, divlja zob luči alelopatske spojeve koji inhibiraju rast drugih biljaka, a njihova razina u tlu varira ovisno o zrelosti biljke. Domaćin je brojnim štetnim kukcima, poput lisnih ušiju koje prenose virus žute kržljavosti ječma (BYDV). Prije pojave divlje zobi treba primjenjivati preventivne mjere, a u usjevu koristiti registrirane herbicidne pripravke različita mehanizma djelovanja.

Keywords

biologija; dormantnost; divlja zob; morfologija; strne žitarice

Hrčak ID:

267587

URI

https://hrcak.srce.hr/267587

Publication date:

15.12.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 1.375 *