Glasilo biljne zaštite, Vol. 21 No. 6, 2021.
Pregledni rad
Biologija, ekologija i suzbijanje korovne vrste divlja zob (Avena fatua L.)
Valentina Šoštarčić
orcid.org/0000-0002-6887-7680
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Tina Rakonić
; student Ms studija Fitomedicine, Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta
Zvonimir Ostojić
orcid.org/0000-0002-1341-8954
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju
Maja Šćepanović
Sažetak
Divlja zob (Avena fatua L.) jednogodišnja je monokotiledona biljna vrsta i jedan od deset najnapasnijih korova umjerenih poljoprivrednih regija. Preferira umjerenu i hladnu klimu te teška glinena tla. Zakorovljuje strne žitarice te, ovisno o vremenu nicanja i brojnosti, može uzrokovati smanjenje prinosa za više od 70 %. Minimalna temperatura za nicanje iznosi 0,4 do 2,0 °C, što joj omogućuje nicanje u hladnim mjesecima. U povoljnim uvjetima može proizvesti i preko 6000 sjemenaka po biljci. Dormantnost sjemena u tlu može biti i do devet godina, no četiri do pet godina nakon dozrijevanja svojstvo dormantnosti najčešće se gubi. Sjeme divlje zobi posjeduje dva tipa dormantnosti, endogenu, uzrokovanu dormantnošću embrija i egzogenu, uzrokovanu nepropusnošću dijelova pšena. Osim izravnog utjecaja na prinos, divlja zob luči alelopatske spojeve koji inhibiraju rast drugih biljaka, a njihova razina u tlu varira ovisno o zrelosti biljke. Domaćin je brojnim štetnim kukcima, poput lisnih ušiju koje prenose virus žute kržljavosti ječma (BYDV). Prije pojave divlje zobi treba primjenjivati preventivne mjere, a u usjevu koristiti registrirane herbicidne pripravke različita mehanizma djelovanja.
Ključne riječi
biologija; dormantnost; divlja zob; morfologija; strne žitarice
Hrčak ID:
267587
URI
Datum izdavanja:
15.12.2021.
Posjeta: 788 *