Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.53745/bs.91.3.7

Dobrobit svećenika u vrijeme pandemije bolesti COVID-19

Josip Bošnjaković orcid id orcid.org/0000-0002-2324-8717 ; Catholic Faculty of Theology in Đakovo, University of Josip Juraj Strossmayer, Đakovo, Croatia
Zbigniew Formella ; Pontifical Salesian University, Roma, Italia
Piotr Kwiatek ; Superior Theological Seminary of the Capuchins, Denver, US
Anna Pecoraro ; Divine Mercy University, Sterling, US
Anthony Isacco ; School of Health Sciences, Chatham University, Pittsburgh, US


Full text: croatian pdf 451 Kb

page 609-637

downloads: 375

cite


Abstract

Svećenici su se također za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19 suočili s novim načinom življenja vlastitog poslanja i poziva, tim više što je svećeničko poslanje usmjereno najčešće na živi kontakt s ljudima. Uzeli smo u obzir odnos svećenika prema drugima, prema sebi i prema Bogu. U istraživanju, koje je provedeno od kraja studenoga do polovice prosinca 2020. godine, sudjelovalo je 312 svećenika, redovnika i dijecezanskih svećenika, koji žive i rade u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te jedan manji dio u ostalim državama. Za potrebe istraživanja korišteni su upitnici, prevedeni prema novim standardima prevođenja, kojima se ispitivalo psihološko blagostanje svećenika, suosjećanje i samo‑suosjećanje te je prigodni upitnik pripremljen za potrebe ovog istraživanja koji je u fokusu imao pastoralni život svećenika za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19. Veći broj svećenika, to jest 77 %, izjavio je kako su u doba pandemije odvojili više vremena za molitvu nego uobičajeno, što je ujedno i povezano s većim osobnim rastom i pozitivnim odnosima s drugima. Materijalne poteškoće imali su svećenici koji žive i djeluju u župama manjim od 3000 stanovnika. Ističe se kako nema značajnijih razlika u psihološkoj dobrobiti (psychological well‑being) između dijecezanskih svećenika i redovnika kao ni između svećenika koji žive sami ili u zajednici s drugim svećenicima. Primijetili smo značajne razlike u brizi o sebi kod svećenika koji su na službi duže od dvadeset godina života, gdje upravo oni pokazuju višu razinu brige o sebi. Na koncu, značajnim se pokazalo da oni svećenici koji su više suosjećajni prema samima sebi, imaju i višu razinu psihološke dobrobiti.

Keywords

suosjećanje; samo‑suosjećanje; psihološka dobrobit; pastoralni izazovi u vrijeme pandemije bolesti COVID‑19.

Hrčak ID:

273600

URI

https://hrcak.srce.hr/273600

Publication date:

2.2.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 1.291 *