Bogoslovska smotra, Vol. 91 No. 3, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.53745/bs.91.3.7
Dobrobit svećenika u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
Josip Bošnjaković
orcid.org/0000-0002-2324-8717
; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Zbigniew Formella
; Papinsko salezijansko sveučilište, Rim, Italija
Piotr Kwiatek
; Vrhovno teološko sjemenište kapucina, Denver, Sjedinjene Američke Države
Anna Pecoraro
; Sveučilište Božjeg milosrđa, Sterling, Sjedinjene Američke Države
Anthony Isacco
; Fakultet zdravstvenih znanosti Sveučilišta Chatham, Pittsburgh, Sjedinjene Američke Države
Sažetak
Svećenici su se također za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19 suočili s novim načinom življenja vlastitog poslanja i poziva, tim više što je svećeničko poslanje usmjereno najčešće na živi kontakt s ljudima. Uzeli smo u obzir odnos svećenika prema drugima, prema sebi i prema Bogu. U istraživanju, koje je provedeno od kraja studenoga do polovice prosinca 2020. godine, sudjelovalo je 312 svećenika, redovnika i dijecezanskih svećenika, koji žive i rade u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji te jedan manji dio u ostalim državama. Za potrebe istraživanja korišteni su upitnici, prevedeni prema novim standardima prevođenja, kojima se ispitivalo psihološko blagostanje svećenika, suosjećanje i samo‑suosjećanje te je prigodni upitnik pripremljen za potrebe ovog istraživanja koji je u fokusu imao pastoralni život svećenika za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19. Veći broj svećenika, to jest 77 %, izjavio je kako su u doba pandemije odvojili više vremena za molitvu nego uobičajeno, što je ujedno i povezano s većim osobnim rastom i pozitivnim odnosima s drugima. Materijalne poteškoće imali su svećenici koji žive i djeluju u župama manjim od 3000 stanovnika. Ističe se kako nema značajnijih razlika u psihološkoj dobrobiti (psychological well‑being) između dijecezanskih svećenika i redovnika kao ni između svećenika koji žive sami ili u zajednici s drugim svećenicima. Primijetili smo značajne razlike u brizi o sebi kod svećenika koji su na službi duže od dvadeset godina života, gdje upravo oni pokazuju višu razinu brige o sebi. Na koncu, značajnim se pokazalo da oni svećenici koji su više suosjećajni prema samima sebi, imaju i višu razinu psihološke dobrobiti.
Ključne riječi
suosjećanje; samo‑suosjećanje; psihološka dobrobit; pastoralni izazovi u vrijeme pandemije bolesti COVID‑19.
Hrčak ID:
273600
URI
Datum izdavanja:
2.2.2022.
Posjeta: 739 *