Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.33254/piaz.39.2.5

Karakter ležišta i svojstva močvarne željezne rude na položaju Kalinovac – Hrastova greda: model za analizu eksploatacije i uporabe ruda u arheološkim razdobljima

Tena Karavidović orcid id orcid.org/0000-0003-3046-786X ; Institute of Archaeology, Zagreb, Croatia
Tomislav Brenko orcid id orcid.org/0000-0002-8935-1813 ; Faculty of Mining Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 1.998 Kb

page 219-261

downloads: 267

cite

Full text: english pdf 1.998 Kb

page 219-261

downloads: 232

cite


Abstract

Temeljna sirovina za proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na prostoru Podravine bila je močvarna željezna ruda. Analiza rudnih ležišta i svojstava ruda može doprinjeti razumijevanju prirodnih mehanizama koji uvjetuju način eksploatacije i uporabu ruda u prošlosti. Međutim, ubikacija ležišta je izazovna zbog mogućnosti degradacije, potpunoga iskorištavanja te inhibicije obnove ili razvoja ležišta, prvenstveno uzrokovanih ljudskom aktivnošću i utjecajem na okoliš. U suvremenome krajoliku Podravine najviši potencijal za razvoj ležišta i jedino, djelomično razoreno ležište, ustanovljeno je na položaju Kalinovac – Hrastova greda 1 – 3. Na osnovi njegove analize izveden je model mehanizma formiranja, fizionomije i položaja ležišta u Podravini te je povedena rasprava o metodama eksploatacije kao i potencijanim prostorima pojave ležišta u odnosu na položaje arheoloških lokaliteta s tragovima proizvodnje željeza. U svrhu analize tehnološke iskoristivosti ruda sličnih svojstava iz arheološkoga konteksta, provedeno je eksperimentalno taljenje kalinovačke rude. Na osnovi rezultata objašnjavaju se čimbenici koji su mogli onemogućiti proizvodnju spužvastoga željeza. Potonje istraživanje ukazuje i na tehnološku prilagodbu u prošlosti, preradu ruda uvjetovanu prirodnim preduvjetima, prvenstveno promjenjivim svojstvima močvarnih željeznih ruda i karakterom ležišta. Pri analizi se koriste podaci dobiveni površinskim terenskim pregledom, geoarheološkim sondiranjem, geoprostornim analizama, eksperimentalnim testiranjem i mineraloškim (XRD) te kemijskim analizama (ICP – AES) uzoraka razvojnih faza rude i zgure dobivene kroz postupak eksperimentalnoga taljenja.

Keywords

močvarna željezna ruda; proizvodnja željeza; kasna antika; rani srednji vijek; geoarheologija; eksperimentalna arheologija; geoprostorne analize

Hrčak ID:

287988

URI

https://hrcak.srce.hr/287988

Publication date:

21.12.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 1.279 *