Medicina Fluminensis, Vol. 60 No. 3, 2024.
Review article
https://doi.org/10.21860/medflum2024_319215
Kardiovaskularni čimbenici rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima: pregled i uloga kardiopsihijatrije u strategijama prevencije
Sergej Nadalin
; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za psihijatriju, Slavonski Brod, Hrvatska; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
*
Domagoj Vučić
; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za kardiologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
Maja Vilibić
; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska
Vjekoslav Peitl
; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska
Luka Maršić
; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Centar za hitnu medicinu OHBP, Slavonski Brod, Hrvatska
Ivica Dunđer
; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za kardiologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
Katica Cvitkušić Lukenda
; Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Odjel za kardiologiju, Slavonski Brod, Hrvatska
Dalibor Karlović
; Hrvatsko katoličko sveučilište, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska
* Corresponding author.
Abstract
Bolesnici s teškim duševnim bolestima koje uključuju shizofreniju, veliki depresivni poremećaj i bipolarni afektivni poremećaj žive 15 – 25 godina kraće u odnosu na pripadnike opće populacije. Visoka stopa neprirodnih smrti (prvenstveno suicida) uvelike pridonosi skraćenom trajanju životnog vijeka u bolesnika s teškim duševnim bolestima. Kardiovaskularna oboljenja pokazala su se glavnim uzrokom prirodnih smrti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, što je slično kao i u pripadnika opće populacije. Mnogi čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, kao što su nezdrava prehrana, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost, prisutni su i u pripadnika opće populacije. Dodatne čimbenike rizika kod bolesnika s teškim duševnim bolestima predstavljaju upotreba psihofarmaka te genetički čimbenici podložnosti, a riziku za kardiovaskularna oboljenja mogla bi pridonijeti i zanimljiva interakcija kardiovaskularnih čimbenika rizika. U znanstvenoj literaturi malo je sistemskih studija o kardiovaskularnim čimbenicima rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima, posebice o njihovoj interakciji. U kliničkoj su praksi komorbidne kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima nerijetko nedovoljno prepoznate i liječene. U ovom radu iznesene su spoznaje o najvažnijim kardiovaskularnim čimbenicima rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima, pri čemu se ističe važnost multidisciplinarnog pristupa timova psihijatara i kardiologa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, iznesene su spoznaje o ulozi genetičkih čimbenika podložnosti za kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, s osvrtom na rezultate cjelogenomskih studija povezanosti. Konačno, raspravljaju se klinički značajne interakcije kardiovaskularnih lijekova i psihofarmaka te moguće neuropsihijatrijske nuspojave lijekova za kardiovaskularne bolesti.
Keywords
duševne bolesti; kardiovaskularne bolesti; prevencija i kontrola; rizični čimbenici
Hrčak ID:
319215
URI
Publication date:
1.9.2024.
Visits: 383 *