UVOD
Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena kojem se stopa incidence svakodnevno povećava. Iako je vodeći uzrok smrtnosti žena, smrtnost se počela smanjivati zbog ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja. (Čufer, 2001). Opasnost od razvijanja raka dojke povećana je kod žena > 50 godina te je stopa obolijevanja znatno veća u svih pacijenata s obiteljskom anamnezom unatoč dobi (Łukasiewicz i sur., 2021). Žene koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine ili menopauzu poslije 50. godine života, nerotkinje ili žene koje su prvo dijete rodile nakon 30. godine života pripadaju rizičnoj skupini za obolijevanje od raka dojke (Prpić, i sur., 2005). Publicirani rezultati kohortne studije koja se bavi ispitivanjem efekta konzumacije alkohola na nastanak karcinoma dojke ukazuje da žene koje konzumiraju 2 do 4 žestoka pića dnevno imaju 41% veći rizik od nastanaka invazivnog karcinoma dojke u odnosu na žene koje ne konzumiraju alkohol (Bešlija, Vrbanec, i sur., 2019).
Samopregled dojke je jeftina i neinvazivna metoda dostupna svima bez apsolutnih kontraindikacija koja je od kliničkog značaja. Prednost samopregleda je ta što se može obaviti privatno bez pomoći medicinskog osoblje ili pomagala. Komplikacije koje se javljaju kod samopregleda dojke su uglavnom sekundarne u odnosu na lažno pozitivan nalaz koji rezultira bespotrebnim snimanjima, biopsijama i anksioznošću (Pippin i Boyd, 2023). Kao dodatak mamografiji koristi se ultrazvuk, namijenjen ženama < 40 godina života, indiciran palpiranom masom u dojci i u ženama sa gustim parenhimom dojke. Za 97,3% povećava se osjetljivost za otkrivanje raka dojke kombinacijom ultrazvuka i mamografije međutim, ultrazvuk nije prikladan kao jedina metoda za probir (Malherbe i Tafti, 2024). Rendgensko snimanje dojke (mamografija) temeljna je radiološka metoda pregleda dojke koja uključuje rendgensko snimanje dojke u dvije projekcije. Mamografija je od velikog značaja za rano otkrivanje raka dojke prije nego se tvorba može napipati samopregledom, posebno kod otkrivanja patoloških mikrokalcifikacija (Prpić, i sur., 2005, a). Prema smjernicama Američkog društva za probir raka dojke, pogrešna uvjerenja uz slabo znanje o karcinomu dojke kod žena rezultirali su negativnom percepcijom uspješnog izlječenja ako se na vrijeme otkrije te učinkovitosti testova probira (Smith, Saslow, Sawyer, Burke, Costanza, Evans, i sur. 2003). Poznavanje simptoma karcinoma dojke preduvjet je za brzo traženje pomoći međutim, slaba svijest o simptomima karcinoma dojke jedan je od razloga neodlaska liječniku, posebice ako su simptomi netipične prirode (Al-Azri, Al-Baimani, Al-Awaisi, Al-Mandhari, Al-Khamayasi, Al-Lawati i Panchatcharam, 2021).
1. METODOLOGIJA
U istraživanju je sudjelovalo 382 anonimne ispitanice dobne skupine od ≤ 30 do ≥ 61 godina iz ruralnog i urbanog područja. Najveći broj ispitanica bio je srednje stručne spreme i srednjeg socioekonomskog statusa. Najmanji broj ispitanica su rastavljene žene, a najveći broj njih je u braku i bez djece. Autorski upitnik kreiran je na osnovu pregleda stručne i naučne literature. Istraživanje je provedeno putem elektronske aplikacije “Google forms” preko linka koji je bio dostupan na društvenim mrežama i u pisanom obliku pomoću otisnutog upitnika. Zaštita identiteta je osigurana od strane istraživača te su ispoštovane etičke norme kod istraživanja. Praćene varijable su: sociodemografski status ispitanica, znanje, stav i praksa ispitanica o rizicima za nastanak karcinoma dojke. Istraživanje je kvantitativno, deskriptivno i presječno te su dobiveni podaci statistički obrađeni u Excelu.
2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Tablica 1. Sociodemografski podaci ispitanica
Izvor: autori
Od ukupnog broja ispitanica (N=382) najviše ih pripada dobnoj skupini ≤ 30 godina i srednje stručne spreme. Većina ispitanica navela je mjesto stanovanja urbano područje i nizak socioekonomski status. Obzirom na bračni status, najveći udio ispitanica izjasnilo se da je u braku te da nemaju djecu (Tablica 1.).
Tablica 2. Prikaz stavova o samopregledu dojke prema nivou obrazovanja i mjestu stanovanja
Izvor: autori
Između ispitanica osnovne/srednje stručne spreme i ispitanica više/visoke stručne spreme ne postoji statistički značaj u poznavanju tehnike samopregleda dojke (p>0,01), dok između ispitanica iz urbanog i ruralnog područja postoji statistički značaj (p<0,01).
Tablica 3. Prikaz nivoa zabrinutosti i utjecaj misli o karcinomu dojke na svakodnevne aktivnosti prema dobnim skupinama
Izvor: autori
Misli i zabrinutost imaju veliki utjecaj kod obavljanja svakodnevnih aktivnosti svakog čovjeka. Koliki je utjecaj kod ispitanica u odnosu na razmišljanje o nastanku karcinoma dojke prikazano je u Tablici 3. Smatra se da su ispitanice imale nizak nivo zabrinutosti od raka dojke ako su odgovorile "nikako ili rijetko", srednji nivo ako su odgovorile "ponekad" i visok nivo ako su odgovorile "često" ili "gotovo cijelo vrijeme” na pitanja koja su se odnosila na učestalost razmišljanja i zabrinutosti o vlastitim šansama za oboljenje od karcinoma dojke. Promatrajući nivoe zabrinutosti između ispitanica ≤ 45 godina i ispitanica ≥ 46 postoji statistički značaj (p<0,01) kao i kod utjecaja misli na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti (p<0,01).
Grafikon 1. Prepoznavanja faktora rizika za nastanak karcinoma dojke prema nivou obrazovanja
[CHART]
Izvor: autori
Tablica 4. Analiza odgovora kod prepoznavanja faktora rizika koji utječu nastanak karcinoma dojke prema nivou obrazovanja
Izvor: autori
Faktori rizika na nastanak karcinoma dojke prikazani u Grafikonu 1. podijeljeni su, po utjecaju na nastanak, u tri stupca: faktori koji nemaju utjecaj na karcinom dojke, smanjuju ili povećavaju rizik oboljenja. Ispitanice su pored svakog faktora rizika (Tablica 4.) mogle odabrati u koju grupu utjecaja određeni faktor svrstavaju.
Grafikon 2. Procjena nivoa znanja prema nivou obrazovanja
[CHART]
Izvor: autori
Procjena znanja određena je prema broju točnih odgovora prikazanih u Tabeli 4: 1-4 točna odgovora označuju nedovoljno znanje, 5-7 prosječno znanje i 8-10 izvrsno znanje. Statistički značaj, prema očekivanim frekvencijama, ne postoji između ispitanica sa osnovnom/srednjom i višom/visokom stručnom spremom (p>0,01) prema procjeni nivoa znanja.
Tablica 5. Prikaz nivoa zabrinutosti prema nivou znanja i ponašanja ispitanica
Izvor: autori
Tablica 6. Prikaz razloga odlaska na preglede prema nivou znanja i zabrinutosti
Izvor: autori
Statistički značaj postoji u odnosu na nivoe zabrinutosti i nivoe znanja (p<0,01). Obzirom na ponašanje ispitanica koje su bile/nisu bile kod liječnika na fizikalnom pregledu u odnosu na nivo zabrinutosti i nivo znanja postoji statistički značaj (p<0,01) kao i kod ispitanica koje su bile/nisu bile na UZV dojki kod liječnika (p<0,01). Statistički značaj, prema očekivanim frekvencijama, ne postoji kod ispitanica koje su bile/nisu bile na mamografiji u odnosu na nivo zabrinutosti (p>0,01) međutim, statistički značaj pronalazimo u odnosu na nivo znanja (p<0,01) (Tablica 5.). Promatrajući ispitanice koje su odgovorile da je razlog odlaska na pregled dobrovoljni preventivni skrining pregled i ispitanice koje nisu išle na pregled postoji statistički značaj u odnosu na nivo znanja i nivo zabrinutosti (p<0,01) (Tablica 6.).
3. RASPRAVA
U istraživanju provedenom u Srednjoj Bosni početkom 2024. godine 382 ispitanice su anonimno i dobrovoljno ispunile anketni upitnika koji se odnosio na ispitivanje povezanosti nivoa znanja, zabrinutosti i ponašanja kod žena opće populacije u srednjoj Bosni u odnosu na rizik od karcinoma dojke. Najveći broj ispitanica je bio dobne skupine ≤ 30 godina, 51% (N=193) i srednje stručne spreme, 48,4% (N=185). Ispitanice su najviše navodile urbano područje kao mjesto stanovanja, 57% (N=218) i srednji socioekonomski status 83% (N=317). Obzirom na bračni status većina ispitanica je u braku, njih 49,5% (N=189), no više od polovine ispitanica je navelo da nema djecu, 52% (N=199). Ako promatramo stavove o samopregledu dojki, 60% (N=289) ispitanica zna točno obaviti samopregled, sa srednjom i visokom stručnom spremom, 90% (N=259) i većina ih pripada urbanom području, 44,5% (N=170). Ispitanice u Srednjoj Bosni prema učestalosti obavljanja samopregleda dojki, nažalost, nikada, 28% (N=107) ili samo ponekad 28% (N=106) obavljaju samopregled te ih većina ima srednju stručnu spremu i žive u urbanom području. Kao najčešći razlog neobavljanja samopregleda dojki ispitanice navode da zaborave, 38,7% (N=148) uraditi samopregled i taj odgovor je najzastupljeniji kod ispitanica sa visokom stručnom spremom u iznosu od 48,7% (N=72), a na drugom mjestu su ispitanice koje navode da ne znaju kako uraditi samopregled, 14,9% (N=57). Ispitanice koje su navele da redovito rade samopregled dojke i one koje ne znaju kako, najviše su zastupljene u ruralnom području. Kod žena opće populacije u Srednjoj Bosni zabilježen je nizak nivo zabrinutost, 60% (N=228), srednji nivo, 31% (N=118) i nizak nivo, 9% (N=36). Ispitanice, 65% (N=250) zagovaraju stav da misli o karcinomu dojke nikada ili rijetko utječu na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako je poznavanje utjecaja faktora rizika išlo u korist ispitanicama srednje stručne spreme, procjenom nivoa znanja, ishod nije poistovjećen sa nivoom obrazovanja.
Naime, ispitanice sa visokom stručnom spremom su na vrhu među ispitanicama sa izvrsnim znanjem u iznosu od 4,4% (N=17), ali zauzimaju i visoko drugo mjesto među ispitanicama koje imaju nedovoljno znanje 14,7% (N=56). Nizak nivo zabrinutosti najzastupljeniji je na svim nivoima znanja. Iako je danas svima dostupan besplatan fizikalni pregled dojki kod liječnika, većina ispitanica sa srednjim i visokim nivoom zabrinutosti nikada nije bila na istom niti na UZV i mamografiji. Na svim nivoima znanja i zabrinutosti najčešći razlog odlaska na pregled bio je dobrovoljni preventivni skrining pregled u iznosu od 30% (N=113). Promatrajući ispitanice koje nisu išle na preventivne preglede (N=189), među njima su najzastupljenije ispitanice sa prosječnim znanjem 26,7% (N=102) i niskim nivoom zabrinutosti 32,7% (N=125). Statistički značajna razlika postoji u odnosu na nivoe zabrinutosti i nivoe znanja (p<0,01). O stavovima žena o samopregledu dojke kao preventivnoj mjeri istraživalo se i u susjednoj Hrvatskoj gdje je sudjelovalo 170 ispitanica od kojih je najveći broj sudionica SSS (31%).
Sa samopregledom dojke u potpunosti je upoznato 51% ispitanice te 89% ima pozitivan odgovor o obavljanju istog (Lukša, 2021). Studija presjeka provedena je na 1000 studenata, većinom zdravstvenog smjera, od lipnja do prosinca 2016. u Pakistanu. Glavni razlog zašto više od polovice stanovništva nije napravilo samopregled dojke bio je jednostavno zato što nisu znali kako to učiniti(Zahid, Ahmed, Ladiwala, Sheikh i Memon, 2018). U istraživanju koje je provedeno u odabranim bolnicama u Addis Abebi, Etiopija od travnja do rujna 2017. među ispitanicama koje su inicijalno otkrivene mamografskim pregledom popraćenim histopatološkim pretragama, dok su kontrolna grupa bile one žene koje su bile negativne na mamografskom testiranju sudjelovalo je 220 žena. Većina oboljelih žena (90,9%) imale su prvu menstruaciju prije 12. života, a u dobi menopauze ih je bilo 49 (44,5%), a 14 (12,3%) slučajeva imalo je obiteljsku povijest raka dojke. Slično tome, izgledi za razvoj raka dojke kod žena koje nisu dojile bili su 3,4 puta veći nego kod žena koje su imale povijest dojenja (Duche, Tsegay, i Tamirat, 2021). Do 334.850 žena, u dobi od 35 do 70 godina na početku, regrutirano je u deset europskih zemalja i praćeno u prosjeku 11 godina. Koristeći prospektivnu studiju s 11.576 slučajnih slučajeva raka dojke u 10 europskih zemalja, unos alkohola bio je značajno povezan s rizikom od raka dojke, za svakih 10 g/dan povećanja unosa alkohola rizik se povećao za 4,2%. Rizik od raka dojke bio je veći među ženama koje su počele piti prije prve trudnoće (Romieu, i sur. 2015). Prema studiji koja je provedena u Omanu među ženama sa dijagnosticiranim karcinom dojke, poznavanje simptoma oboljenja zastupljenije je bilo kod visokoobrazovnih žena. Međutim, prepreke traženju medicinske pomoći uključivale su osjećaj straha (68,9%) i zabrinutost zbog toga što bi liječnik mogao pronaći (62,8%)
(Al-Azri, i sur., 2021, a).
ZAKLJUČAK
Zaključci studije ukazuju na problem slabog poznavanja faktora rizika na svim nivoima znanja i u svim dobnim skupinama te na hitnost edukativnih programa. Edukaciju je potrebno sprovesti kroz aktivnosti o promociji zdravlja kroz koje bi populacija bila upoznata sa promjenjivim faktorima rizika za nastanak oboljenja i mogućnostima utjecaja na njih. Najveći broj ispitanica je bio dobne skupine ≤ 30 godina, 51% i srednje stručne spreme, 48,4%. Ispitanice u SBK/KSB prema učestalosti obavljanja samopregleda dojki, nažalost, nikada ili samo ponekad, 56% obavljaju samopregled te ih većina ima srednju stručnu spremu i žive u urbanom području. Kao najčešći razlog neobavljanja samopregleda dojki ispitanice navode da zaborave, 38,7% uraditi samopregled i taj odgovor je najzastupljeniji kod ispitanica sa visokom stručnom spremom u iznosu od 48,7%. Na svim nivoima znanja i zabrinutosti najčešći razlog odlaska na pregled bio je dobrovoljni preventivni skrining pregled u iznosu od 30%. 65% ispitanica zagovara stav da misli o karcinomu dojke nikada ili rijetko utječu na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Vodeći se rezultatima istraživanja, ispitanice sa prosječnim i izvrsnim nivoom znanja, kao i sa niskim nivoom zabrinutosti, učestalije su odlazile na preglede dojke u odnosu na ispitanice sa niskim nivoom znanja i visokim nivoom zabrinutosti. Statistički značaj postoji u odnosu na nivoe zabrinutosti i nivoe znanja (p<0,01) stoga je potrebno provođenje daljnjih istraživanja s ciljem povezanosti prisutnosti psiholoških razloga, poput straha od rezultata nalaza, i neodlaska na preventivne preglede. Fokus aktivnosti treba biti na podizanju svjesnosti populacije o važnosti očuvanja zdravlja te upozoravati osobe da se podvrgavaju liječničkim pregledima u svim sumnjivim slučajevima, ali i dobrovoljno.
LITERATURA
Čufer, T. (2001). Rak dojke. Medicus, 10(2_Maligni tumori), 173–178.https://hrcak.srce.hr/19347