Review article
https://doi.org/10.21857/y54jof47pm
SENJSKA GLAGOLJSKA TISKARA U DJELU VATROSLAVA JAGIĆA
Ivana Eterović
orcid.org/0000-0003-0446-8586
Abstract
Djelatnost senjske glagoljske tiskare, koja je radila od 1494. do 1508. godine s
prekidima, postala je poznatija hrvatskoj filologiji zahvaljujući Ivanu Berčiću, koji je
u svoju bogatu zbirku glagoljskih rukopisnih i tiskanih knjiga uspio prikupiti i njezina
izdanja. U svojem radu Njekoliko staroslavenskih i hrvatskih knjiga što pisanih, što
tiskanih glagolicom… spominje Meštriju dobra umrtija s ritualom, Naručnik plebanušev,
Mirakule Slavne Deve Marije, Transit svetoga Jerolima i Korizmenjak, kojima
će uskoro na temelju tipografskih podudarnosti pridružiti i nepotpuni primjerak
Misala. Tisak Misala Berčić datira u 1507., s kakvom je datacijom ušao i u prvi dio
bibliografije hrvatskih tiskanih knjiga koju je 1860. objavio Ivan Kukuljević. Među
tim je djelima Naručnik smatran prvim senjskim izdanjem jer se u njegovu kolofonu
navodi da je otisnut 1507. i ističe da je majstor Grgur Senjanin došao iz Mletaka
posebno radi toga tiska, što je bilo razumijevano kao zapis o osnivanju tiskare.
Ta će pretpostavka biti osporena krajem 19. stoljeća, u prvome redu zahvaljujući
Vatroslavu Jagiću. Uvidom u potpuniji primjerak istoga misala otkriven u jednome
minhenskom antikvarijatu Jagić će utvrditi da je otisnut 1494. i da je ujedno riječ o
jedinome misalu koji bi bio otisnut u toj glagoljskoj tiskari, a osim toga pridonijeti
i rasvjetljavanju uloge Blaža Baromića u njezinu osnivanju. Iako u Jagićevoj bibliografiji
nema opširnijih radova koji bi bili sustavnije posvećeni senjskoj glagoljskoj
tiskari, njegov doprinos poznavanju najstarijega hrvatskoga glagoljskog tiskarstva
nije nipošto zanemariv. U ovome je radu detaljnije prikazan onaj dio njegove bibliografije
u kojemu se dotiče tema vezanih za rad spomenute tiskare.
Keywords
hrvatski jezik; glagoljica; Senj; tiskara; Vatroslav Jagić.
Hrčak ID:
329471
URI
Publication date:
31.12.2024.
Visits: 601 *