Original scientific paper

https://doi.org/10.21860/j.15.2.3

Socijalna distanca prema pripadnicima romske nacionalne manjine od strane medicinskih sestara i tehničara u Bosni i Hercegovini

Aleksandar Racz orcid.org/0000-0002-3118-2623 ; Zdravstveno veleučilište, Zagreb; Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, Rijeka
Suzana Kunac ; Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, Zagreb
Jadranka Pavić orcid.org/0009-0006-9952-6505 ; Zdravstveno veleučilište, Zagreb; Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, Rijeka
Ljerka Armano orcid.org/0000-0002-0267-3167 ; KBC Sestre milosrdnice, Zagreb; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka
Filip Škiljan ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Abstract

Romi su najveća od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini (BiH) i iako su na njenim prostorima su prisutni više od 600 godina i dalje nisu prihvaćeni od većinskog stanovništva te po mnogim indikatorima predstavljaju najsiromašniju, najmarginaliziraniju te najomraženiju etničku grupu koja trpi najizraženiju diskriminaciju i segregaciju u društvenom, ekonomskom i političkom smislu te se suočava s nizom poteškoća pri realiziranju temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom, između ostalog vezanih s ravnopravnim i potpunim pristupom jednako kvalitetnoj i sveobuhvatnoj socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i zapošljavanju. Poznavanje socijalne distance s kojom se Romi susreću u sustavu zdravstvene zaštite od strane osoba prvog kontakta tek je prvi korak za uspostavljanje sustavnog praćenja prepreka u ostvarivanju zdravstvene zaštite na koje pripadnici romske nacionalne manjine nailaze. Socijalno distanciranje od pacijenata je važna i relevantna bioetička tema jer može imati značajan negativan utjecaj na kvalitetu zdravstvene skrbi i udariti direktno na temeljna načela biomedicinske etike, poznata i kao bioetička načela. Budući da dosad nisu provedena istraživanja socijalne distance prema Romima od strane medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u sustavu zdravstva Bosne i Hercegovine, u proljeće 2023. na uzorku od 160 ispitanika istraženo je postojanje socijalne distance prema Romima i drugim etničkim i nacionalnim skupinama korištenjem Bogardusove skale, te su identificirani pozadinski relevantne socio-demografske varijable, odnosno, pozadinske socio-demografske strukture ispitanika, koje utječu na postojanje i intenzitet socijalne distance prema pripadnicima romske nacionalne manjine. Rezultati istraživanja su potvrdili glavnu hipotezu istraživanja prema kojoj medicinske sestre i tehničari u sustavu zdravstva BiH iskazuju veću socijalnu distancu prema pripadnicima romske nacionalne manjine, u odnosu na druge nacionalne i etničke skupine. Utvrđena je da manju socijalna distance pokazuju ispitanici koji su u svojem poslu imali kontakte sa Romima kao pacijentima, koji bolje poznaju romsku kulturu i običaje ili pokazuju veću zainteresiranost za upoznavanje s njima te oni koji manje iskazuju vrednovanje nacionalnog ponosa. Veća razina socijalne distance nije se pokazala statistički značajno povezana sa dobi, spolom, završenom razinom obrazovanja, mjestom stanovanja, kantonalnom lokacijom, pripadnošću određenoj nacionalnoj manjini te iskazanom većom religioznošću. Dobiveni rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti i kao polazište raznih aktivnosti s ciljem sprječavanja i suzbijanja distanciranja od Roma kao pacijenata.
Ključne riječi: Ključne riječi: Romi, Bogardusova skala, socijalna distanca, bioetika, medicinska sociologija, medicinske sestre, Bosna i Hercegovina

Keywords

Romi; Bogardusova skala; socijalna distanca; bioetika; medicinska sociologija; medicinske sestre; Bosna i Hercegovina

Hrčak ID:

329673

URI

https://hrcak.srce.hr/329673

Publication date:

31.3.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 608 *