Pravni vjesnik, Vol. 41 No. 1, 2025.
Original scientific paper
https://doi.org/10.25234/pv/30678
POKUŠAJ UNIFIKACIJE PREKRŠAJNOG PRAVA U MEĐURATNOJ JUGOSLAVIJI (1918.–1941.)
Dunja Milotić
orcid.org/0000-0002-0501-2436
; Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb, Croatia
*
* Corresponding author.
Abstract
U uređenju prekršajnog prava u međuratnoj jugoslavenskoj državi vladao je pravni partikularizam, tj. nastavili su se primjenjivati izvori prekršajnoga prava koji su na pojedinim pravnim područjima vrijedili do ujedinjenja 1918. Prekršaji su se smatrali najlakšom vrstom kaznenih djela, pa se rad na unifikaciji prekršajnog prava provodio u okviru ujednačavanja kaznenog zakonodavstva. Kazneni zakon obuhvaćao je samo zločine i prijestupe, dok su prekršaji trebali biti uređeni posebnim zakonom. Izrada prvobitnog nacrta zakona o prekršajima bila je povjerena srpskim pravnim stručnjacima, što je za posljedicu imalo utjecaj srpskog uređenja prekršajnog prava, kao i prihvaćanje srpskog termina „istupi“. Prijedlozi zakona o istupima iz 1926. i 1927. zbog prijevremenog raspuštanja Narodne skupštine nisu bili usvojeni. Nakon donošenja Krivičnog zakonika iz 1929., posebnim je zakonom privremeno produženo važenje dotadašnjih zakonskih propisa o prekršajima, do donošenja jedinstvenog zakona. Novi prijedlog zakona o istupima iz 1935. prihvaćen je u Narodnoj skupštini u srpnju 1937. Potom je bio upućen Senatu na usvajanje, no Senat je zaustavio njegovo donošenje. U radu će se prikazati pokušaj donošenja jedinstvenog zakona o prekršajima na temelju analize prijedloga zakona o istupima iz 1926., 1927. te 1935. i njihovih obrazloženja, kao i rasprava o njima u onodobnim stručnim novinama te u Narodnoj skupštini i Senatu.
Keywords
prekršajno pravo; Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca; Kraljevina Jugoslavija; međuratno razdoblje; pravni partikularizam; unifikacija
Hrčak ID:
330684
URI
Publication date:
30.4.2025.
Visits: 559 *