Review article

https://doi.org/10.18047/poljo.31.1.6

Perillus bioculatus (Pentatomidae) kao potencijalni biološki agens u suzbijanju krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata)

Ankica Sarajlić orcid.org/0000-0002-9194-2786 ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia *
Luka Štreitenberger ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Lara Kajan ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Marija Karla Mak ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Bruno Martić ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Ivana Šmituc ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Tihomir Validžić ; Ministry of Agriculture, Forestry and Fisheries, Directorate for Expert Support to Agricultural Development, Pape Ivana Pavla II 7, 31400 Đakovo, Croatia
Ivana Majić ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Perillus bioculatus prirodni je predator krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata), a koristi se kao biološki agens u kontroli ovoga štetnika, koji predstavlja ozbiljan problem u uzgoju krumpira. Primjena predatora smanjuje potrebu za kemijskim insekticidima, što je posebno važno zbog otpornosti zlatice na insekticide i potrebe za održivom proizvodnjom. Iako početni pokušaji uvođenja P. bioculatus u Europu nisu bili uspješni, posljednjih godina zabilježeno je širenje ove vrste u više europskih država. Perillus bioculatus hrani se jajima, ličinkama i odraslim stadijima krumpirove zlatice, a u slučaju nedostatka krumpirove zlatice prelazi na druge štetnike uglavnom iz porodica Chrysomelidae i Coccinellidae. Iako je ova stjenica učinkovita u suzbijanju krumpirove zlatice, postoji niz izazova za uspješno suzbijanje zlatice, poput manje populacije stjenica uslijed napada parazitskih osica na njihova jaja, nesinkronizirane pojave s krumpirovom zlaticom i negativnoga utjecaja kemijskih insekticida, koji mogu potpuno uništiti populaciju stjenica. Stoga je važno razvijati strategije integrirane zaštite bilja, koje uključuju biološke agense, kako bi se smanjio negativan utjecaj insekticida na okoliš i ljudsko zdravlje.

Keywords

rezistentnost; korisne stjenice; štetnici krumpira; biološke mjere zaštite; integrirana zaštita bilja

Hrčak ID:

333123

URI

https://hrcak.srce.hr/333123

Publication date:

23.6.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 642 *