Pregledni rad

https://doi.org/10.18047/poljo.31.1.6

Perillus bioculatus (Pentatomidae) kao potencijalni biološki agens u suzbijanju krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata)

Ankica Sarajlić orcid.org/0000-0002-9194-2786 ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska *
Luka Štreitenberger ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Lara Kajan ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Marija Karla Mak ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Bruno Martić ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Ivana Šmituc ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Tihomir Validžić ; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Pape Ivana Pavla II 7, 31400 Đakovo, Hrvatska
Ivana Majić ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Perillus bioculatus prirodni je predator krumpirove zlatice (Leptinotarsa decemlineata), a koristi se kao biološki agens u kontroli ovoga štetnika, koji predstavlja ozbiljan problem u uzgoju krumpira. Primjena predatora smanjuje potrebu za kemijskim insekticidima, što je posebno važno zbog otpornosti zlatice na insekticide i potrebe za održivom proizvodnjom. Iako početni pokušaji uvođenja P. bioculatus u Europu nisu bili uspješni, posljednjih godina zabilježeno je širenje ove vrste u više europskih država. Perillus bioculatus hrani se jajima, ličinkama i odraslim stadijima krumpirove zlatice, a u slučaju nedostatka krumpirove zlatice prelazi na druge štetnike uglavnom iz porodica Chrysomelidae i Coccinellidae. Iako je ova stjenica učinkovita u suzbijanju krumpirove zlatice, postoji niz izazova za uspješno suzbijanje zlatice, poput manje populacije stjenica uslijed napada parazitskih osica na njihova jaja, nesinkronizirane pojave s krumpirovom zlaticom i negativnoga utjecaja kemijskih insekticida, koji mogu potpuno uništiti populaciju stjenica. Stoga je važno razvijati strategije integrirane zaštite bilja, koje uključuju biološke agense, kako bi se smanjio negativan utjecaj insekticida na okoliš i ljudsko zdravlje.

Ključne riječi

rezistentnost; korisne stjenice; štetnici krumpira; biološke mjere zaštite; integrirana zaštita bilja

Hrčak ID:

333123

URI

https://hrcak.srce.hr/333123

Datum izdavanja:

23.6.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 642 *