DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA

Vuković, Hrvoje

doi:10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

Hum : Journal of the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Mostar, Vol. 20 No. 33, 2025.

Review article

https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA

Hrvoje Vuković orcid.org/0009-0000-3361-5210 ; University of Zagreb, Faculty of Philosophy and Religion, doctoral student

Full text: croatian pdf 209 Kb

page 168-182

downloads: 196

cite

APA 6th Edition

Vuković, H. (2025). DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA. Hum, 20 (33), 168-182. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

MLA 8th Edition

Vuković, Hrvoje. "DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA." Hum, vol. 20, no. 33, 2025, pp. 168-182. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168. Accessed 10 Jul. 2026.

Chicago 17th Edition

Vuković, Hrvoje. "DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA." Hum 20, no. 33 (2025): 168-182. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

Harvard

Vuković, H. (2025). 'DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA', Hum, 20(33), pp. 168-182. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

Vancouver

Vuković H. DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA. Hum [Internet]. 2025 [cited 2026 July 10];20(33):168-182. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

IEEE

H. Vuković, "DAMASIJEV POJAM JASTVA I BUDISTIČKI POJAM ANATTA", Hum, vol.20, no. 33, pp. 168-182, 2025. [Online]. https://doi.org/10.47960/2303-7431.20.33.2025.168

Abstract

Ovaj članak bavi se usporedbom između Damasijeva pojma jastva i budističkoga pojma anatta, istražujući sličnosti i razlike između ovih koncepata iz perspektive neuroznanosti i filozofije. Analizira se Damasijev pristup jastvu kao dinamičkomu, biološki uvjetovanu procesu, u kojemu ja nastaje kroz složene neurološke mehanizme. Usporedno s tim, budistička doktrina anatta naglašava prolaznost i uvjetovanost ja, odbacujući ideju trajne, nepromjenjive svijesti. Istraživanje pokazuje da obje teorije dijele zajedničku viziju jastva kao nestalnih pojava oblikovanih uvjetima u kojima se javljaju, unatoč njihovim različitim kulturnim i filozofskim okvirima. Zaključno se razmatraju potencijalne posljedice ove usporedbe za usklađivanje znanstvenih i duhovnih pristupa u razumijevanju svijesti, uključujući i doprinos Nāgārjunine filozofije.