Preliminary communication

https://doi.org/10.3935/ljsr.v31i3.587

Izvori profesionalnog stresa i uloga supervizije u njegovoj prevenciji u organizacijama civilnog društva

Tatjana Dragičević orcid.org/0009-0007-1881-9435 ; Serbian National Council, Department for Social and Humanitarian Affairs *
Marina Ajduković ; Faculty of Law, Department of Social work, Zagreb, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Stručnjaci u civilnom sektoru izloženi su profesionalnom stresu, kako zbog obilježja samog posla koji obavljaju i obilježja korisnika s kojima rade, tako i zbog čimbenika koji karakteriziraju civilno društvo. Polazeći od toga, svrha ovog kvalitativnog istraživanja je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa u organizacijama civilnog društva (OCD) koje se bave ljudskim pravima i pružaju neposrednu pomoć i usluge različitim skupinama korisnika. Također, ovim se istraživanjem želi ispitati i uloga supervizije u smanjivanju profesionalnog stresa. Provedene su dvije fokusne grupe s 13 zaposlenika iz 9 organizacija civilnog društva na području Grada Zagreba koje se bave zaštitom ljudskih prava, te pružaju usluge i neposrednu pomoć ljudima. Tematskom analizom utvrđena su dvije velike skupine izvora profesionalnog stresa u organizacijama civilnog društva: (1) obilježja rada (količina posla, nedostatak vremena za pripremu, organizacija posla, projektni i administrativni rad, uvjeti rada, obilježja i način rada s korisnicima, društveni kontekst rada OCD-a), (2) način upravljanja (način vođenja i odlučivanja, nesigurno i nedovoljno financiranje, način funkcioniranja tima). Kao posebna tema identificirani su negativni učinci rada u organizacijama civilnog društva na zaposlenike (nezadovoljstvo i potreba za promjenom posla, potencijalna ugroženost tjelesnog i mentalnog zdravlja). Rezultati su pokazali da supervizija u organizacijama civilnog društva može imati brojne pozitivne ishode. Npr. može potaknuti profesionalni razvoj, bolju profesionalnu učinkovitost, učenje i nove uvide, profesionalnu sigurnost, unapređenje odnosa i funkcioniranje organizacije te smanjivanje profesionalnog stresa. Ali, također može biti dodatna (nepoželjna) radna obaveza u pretrpanom rasporedu obaveza zaposlenika. Polazeći od toga, nužna je briga za razvoj specifičnih kompetencije supervizora za rad u organizacijama civilnog društva koje će im olakšati sagledavanje interakcije pojedinac − posao – organizacija u kontekstu civilnog sektora.

Keywords

izvori profesionalnog stresa; civilno društvo; supervizija; kompetencije supervizora

Hrčak ID:

335836

URI

https://hrcak.srce.hr/335836

Publication date:

3.8.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 672 *