Conference paper
Kako se čuva pomorska baština na hrvatskom Jadranu? Ekomuzeji i interpretacijski centri kao baštinske prakse 21. stoljeća
Tamara Nikolić Đerić
; Batana Eco-museum, Rovinj, Croatia
*
* Corresponding author.
Abstract
Godina 2003. bila je ključna za razvoj globalnog i lokalnog diskursa o nematerijalnoj kulturnoj
baštini. Usvajanjem UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine pokrenuti su
brojni procesi pobaštinjenja širom svijeta, uključujući i lokalnu inicijativu očuvanja rovinjske brodice
batane. Kao odgovor na sve manju prisutnost tradicijskih drvenih plovila u rovinjskoj luci, lokalna
zajednica je 2004. godine osnovala prvi hrvatski ekomuzej - Kuću o batani - Casa della batana.
Ekomuzej, razvijen kroz participativni pristup zajednice i stručnjaka, postao je primjer dobre prakse
u valorizaciji kako materijalne, tako i nematerijalne kulturne baštine. Ekomuzej ne promatra batanu
isključivo kao brod, već kao nositelja znanja, vještina, običaja, jezika, glazbe i gastronomije, čime se
ostvaruje temeljna ideja UNESCO-ove Konvencije iz 2003. – očuvanje živih kulturnih praksi. Rad
se bavi i širim teorijskim okvirom razvoja muzeja i ekomuzeja, ističući njihove transformacije od
elitističkih institucija prema alatima za demokratsko upravljanje kulturnom baštinom. Posebno se
naglašava važnost ekomuzeja i interpretacijskih centara kao prostora za inkluzivni baštinski diskurs,
gdje zajednica aktivno sudjeluje u očuvanju i tumačenju vlastite baštine. Ekomuzeji se ne promatraju
kao zamjena za muzeje, već kao fleksibilni modeli prilagođeni lokalnim kontekstima.
Keywords
Hrčak ID:
336214
URI
Publication date:
5.10.2025.
Visits: 394 *