Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.52685/pihfb.51.2(102).6

»Ostavimo zajedno ovo mjesto sramote i žalosti«: priroda u kratkim pričama Augusta Cesarca

Mladen Domazet orcid id orcid.org/0000-0002-9870-9485 ; Institute of Philosophy, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 280 Kb

versions

page 341-360

downloads: 81

cite


Abstract

Uslijed »polikrize« koja povezuje materijalnost živog svijeta i neodrživu nepravdu u društvu, javlja se potreba za sveobuhvatnom transformacijom antropogenih materijalnih procesa i društvenih odnosa. Djela Augusta Cesarca nose primjere »revolucionarne« transformacije uloge ne-ljudske (više-nego-ljudske) prirode u hrvatskoj filozofiji razdoblja 1871. do 1945. godine. U radu se predstavljaju glavne odrednice njegove ekološke filozofije (umjesto »filozofije prirode«, termina zauzetog za prirodoslovlje) iz perspektive suvremenih poziva na eko-socijalnu transformaciju. Iako nije bio profesionalni filozof, Cesarec je bio utjecajan intelektualac te autor u književnosti i publicistici, povezan s europskim filozofskim i intelektualnim kretanjima. Cesarec je jasan zagovornik historijskog materijalizma u publicistici i filozofskim esejima, dok je u književnosti istraživao i alternativne imaginarije, uključujući i ulogu (više-nego-ljudske) »prirode« u materijalnom razvoju, pravdi i smislu ljudskog djelovanja.
Težnjom da određenu tematiku učini dostupnom i širem čitateljstvu, njegova filozofija sadrži elemente pred-modernih konceptualizacija aktivne uloge »prirode« prisutnih u popularnom imaginariju. U izabranim pričama objavljenim na prelasku iz 1920-ih u 1930-e uloga više-nego-ljudskih »prirodnih« aktera u društveno-transformativnim (političkim?) porukama je u jasnom otklonu od klasične vizije prometejskog gospodarenja ljudi nad svime ostalim na planetu.

Keywords

August Cesarec; rast; ekologija; politička ontologija; revolucija

Hrčak ID:

340881

URI

https://hrcak.srce.hr/340881

Publication date:

15.12.2025.

Article data in other languages: english

Visits: 330 *