Original scientific paper
Vrijedan doprinos Hrvatskog zagorja hrvatskoj i svjetskoj astronomiji
Tatjana Kren
*
* Corresponding author.
Abstract
U radu je analiziran različit doprinos Hrvatskoga zagorja, geografsko-povijesne
regije sjeverozapadne Hrvatske, hrvatskoj i svjetskoj astronomiji. Nedvojbena
je važnog pučkog zvjezdoslovlja koje govori o zainteresiranosti za nebeski svod i sve
s njime povezano. Dan je uvid u pretkršćansku vjeru, pučki doživljaj Sunca, Mjeseca
i Mliječne staze, zapažanje i imenovanje zvijezda i zviježđa. Poseban vid narodnog
praćenja Sunčeve godine je kalendar, na što ukazuju mjeseci kajkavskog kalendara.
Obrazovanje je uvjet znanja. Kao nositelji školskog sustava vrijednu ulogu imali
su u Hrvatskom zagorju isusovački i franjevački red. Franjevci provincije svetoga
Ladislava već su u 17. stoljeću otvorili u Zagrebu i Varaždinu filozofske tečajeve,
a glavni prijepori bili su u prelasku s peripatetičke prirodne filozofije na postupni
prijelaz na heliocentrizam, Newtonov i Boškovićev nauk. Nedostaje dokumentacija
koja bi mogla još bolje osvijetliti to razdoblje i doprinos profesora iz Hrvatskog
zagorja koji su djelovali na stranim učilištima.
Najistaknutiji hrvatski pisci u 19. stoljeću potječu iz Hrvatskog zagorja i pridonijeli
su promicanju astronomije u svojim djelima čime su utjecali na njezinu popularizaciju
među čitateljima.
Poseban je slučaj Jurja Žerjavića, župnika u marijanskom svetištu Marija Bistrica
koji je darovao svoju kuću katnicu u Zagrebu vrijednu 200.000 kruna za utemeljenje
i uzdržavanje Tehničke visoke škole. Bio je član Hrvatskoga prirodoslovnog društva
i njegove Astronomske sekcije.
Isusovac Stjepan Glavač važan je za hrvatsku i europsku kartografiju. Objavio
je kartografsko djelo, Zemljovid Hrvatske 1673. Riječ je o prvorazrednoj općoj topografskoj
karti svoga vremena i osebujnom kulturno-povijesnom dokumentu koji
ima karakter hrvatskoga nacionalnog spomenika. Veliku važnost za svjetsku astronomiju i kartografiju ostvarili su i zagorski isusovački
misionari Ivan Ratkaj i Ferdinand Konšćak. Oni nisu samo pridonijeli širenju
kršćanstva među Indijancima u Meksiku, već su istraživanjem manje istraženih
ili neistraženih dijelova Meksika, astronomskim i geodetskim mjerenjima izradili
zemljovide tih područja. Posebnu važnost za astronomiju ima Ratkajevo opažanje
čuvenog Velikog kometa iz godine 1680.
Izuzetan je događaj pad željeznog meteorita godine 1751. u Hrašćinu, njegovo
spašavanje od devastacije, ispitivanje svjedoka i sastavljanje izvještaja koji je zajedno
s meteoritom poslan u Beč. Prikazana je važnost hrašćinskog meteorita u svjetskoj
znanosti, posebice meteoritici.
Keywords
Hrvatsko zagorje; darovnica Jurja Žerjavića; franjevačko filozofsko učilište u Varaždinu; hrašćinski meteorit i njegova važnost; isusovac Stjepan Glavač; isusovački misionari Ivan Ratkay i Ferdinand Konšćak; kartografija; mjeseci kajkavskog kalendara; popularizacija astronomije zagorskih pisaca u 19 st.; pučka vjera i pučko zvjezdoslovlje (astrognozija)
Hrčak ID:
346823
URI
Publication date:
22.11.2020.
Visits: 0 *