Original scientific paper

https://doi.org/10.46672/po-mest.29.1-2.1

Europska obrana: komparativna analiza priprema za krize visokog intenziteta u odabranim europskim državama

Robert Mikac ; Zagreb University, Faculty of political science *
Davor Spevec ; Ravnateljstvo civilne zaštite
Iva Žutić orcid.org/0000-0002-1321-3107 ; University of Split

* Corresponding author.

Abstract

Ruska agresija na Ukrajinu 2022. godine fundamentalno je transformirala europsko sigurnosno okruženje, reaktivirajući prijetnju krize visokog intenziteta i potaknuvši pojedine europske države na ubrzano prihvaćanje i rekonceptualizaciju koncepata totalne obrane i
društvene otpornosti. Ovaj rad provodi komparativnu kvalitativnu analizu tih dvaju koncepata u odabranim europskim državama s ciljem identifikacije trenutačnog stanja i ključnih izazova u implementaciji sveobuhvatne nacionalne spremnosti. Istraživanje identificira tri ključna izazova koji opterećuju tranziciju iz mirnodopskog u stanje pripremljenosti za krize visokog intenziteta i/ili rat: 1. institucionalna neusklađenost (nejasni mandati i nekoordinacija između civilnih i vojnih aktera); 2. društvena fragmentacija (politička polarizacija i nepovjerenje u vlast) i 3. financiranje logistike (visoki troškovi tranzicije s just-in-time na logiku ratnih zaliha).
Rezultati istraživanja pokazuju da je funkcionalna totalna obrana ostvariva samo tamo gdje je ostvaren snažan politički konsenzus i izgrađena društvena kohezija, što dokazuju uspješni modeli Finske i Norveške. Usporedna refleksija ukazuje da spremnost za krizu visokog intenziteta u konačnici ovisi o političkoj i društvenoj volji nacije da prevlada ključne izazove, a ne samo o obrambenom proračunu.

Keywords

totalna obrana; društvena otpornost; kriza visokog intenziteta; institucionalna neusklađenost; društvena fragmentacija

Hrčak ID:

346889

URI

https://hrcak.srce.hr/346889

Publication date:

5.5.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 279 *