Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/doi.org/10.46672/po-mest.29.1-2.1

Europska obrana: komparativna analiza priprema za krize visokog intenziteta u odabranim europskim državama

Robert Mikac ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu *
Davor Spevec ; Ravnateljstvo civilne zaštite
Iva Žutić orcid.org/0000-0002-1321-3107 ; Sveučilište u Splitu

* Dopisni autor.

Sažetak

Ruska agresija na Ukrajinu 2022. godine fundamentalno je transformirala europsko sigurnosno okruženje, reaktivirajući prijetnju krize visokog intenziteta i potaknuvši pojedine
europske države na ubrzano prihvaćanje i rekonceptualizaciju koncepata totalne obrane i
društvene otpornosti. Ovaj rad provodi komparativnu kvalitativnu analizu tih dvaju koncepata
u odabranim europskim državama s ciljem identifikacije trenutačnog stanja i ključnih izazova
u implementaciji sveobuhvatne nacionalne spremnosti. Istraživanje identificira tri ključna
izazova koji opterećuju tranziciju iz mirnodopskog u stanje pripremljenosti za krize visokog
intenziteta i/ili rat: 1. institucionalna neusklađenost (nejasni mandati i nekoordinacija između
civilnih i vojnih aktera); 2. društvena fragmentacija (politička polarizacija i nepovjerenje u
vlast) i 3. financiranje logistike (visoki troškovi tranzicije s just-in-time na logiku ratnih zaliha).
Rezultati istraživanja pokazuju da je funkcionalna totalna obrana ostvariva samo tamo gdje
je ostvaren snažan politički konsenzus i izgrađena društvena kohezija, što dokazuju uspješ-
ni modeli Finske i Norveške. Usporedna refleksija ukazuje da spremnost za krizu visokog
intenziteta u konačnici ovisi o političkoj i društvenoj volji nacije da prevlada ključne izazove,
a ne samo o obrambenom proračunu.

Ključne riječi

totalna obrana, društvena otpornost; kriza visokog intenziteta; institucionalna neusklađenost; društvena fragmentacija

Hrčak ID:

346889

URI

https://hrcak.srce.hr/346889

Datum izdavanja:

5.5.2026.

Posjeta: 0 *