Meeting abstract

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.178

Kada riječi utihnu: subjekt pred umjetnom inteligencijom

Tonći Mastelić ; Department of Psychiatry, University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia; Department for Psychological Medicine, School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2, 21000 Split, Croatia; Department for Psychiatry, School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2, 21000 Split, Croatia
Nina Rančić ; Department of Psychiatry, University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia *
Tonka Borovina Marasović ; Department of Psychiatry, University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia
Ivan Urlić ; School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2, 21000 Split, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Brz razvoj umjetne inteligencije doveo je do
njezina širenja u različite sfere ljudskog života
i na brojna polja ljudskih djelatnosti. Chatbotovi
ili razgovorni agenti vrlo su se brzo počeli upotrebljavati
za traženje emocionalne potpore.
Iako su s obzirom na novitet tehnologije istraživanja
malobrojna, već su zabilježeni negativni
učinci takve prakse. Stručnjaci naglašavaju da
je riječ o velikim jezičnim modelima koji statistički
predviđaju sljedeću riječ i generiraju
odgovor u prirodnom jeziku. Odnosno, iza odgovora
chatbota nema prave empatije, razumijevanja, smisla ni konteksta. Da bi se istaknula
razlika naspram psihoterapije, naglašavaju se
upravo ljudske osobine koje umjetnoj inteligenciji
nedostaju. Naš je cilj bio tom problemu pristupiti
na drugačiji način, pomalo tehnicistički,
iz matematičke perspektive. Neuropsihoanaliza
naglašava vezu potreba, nagona i osjećaja
te koliko su oni važni u našem svakodnevnom
funkcioniranju. Autori poput Solmsa, Pankseppa
i Damasija omogućili su bolje razumijevanje
neurobiološke osnove nagona i osjećaja, ali
i njihove svrhe. Lacan je kroz koncept „objekt
malo a“ naglasio stalnu vitalnost potrebe, odnosno
želje koja ne nestaje ni zadovoljenjem.
Neuropsihoanalitička istraživanja potvrdila su
njegovu ideju da ljudi ne žele nešto specifično,
već sam čin žudnje. Ljudska je priroda takva da
uvijek imamo potrebe, nagone, osjećaje i želje.
Dok god smo živi, oni su prisutni, stalno se vraćaju,
ostavljaju dojam beskonačnosti u našim
konačnim životima. Matte Blanco koristio se
upravo matematikom beskonačnosti i simetričnom
paradoksalnom logikom kako bi opisao
ljudsko nesvjesno i snažne emocije kao provalu
beskonačnosti iz nesvjesnog u naš svjesni um.
S druge strane, umjetna inteligencija funkcionira
na klasičnoj matematici i asimetričnoj
aristotelovskoj logici. Dok naš um stalno oscilira
između svjesnog i nesvjesnog, odnosno
između klasične i paradoksalne logike, umjetna
inteligencija urušila bi se pod tim paradoksom,
nastala bi greška. Stoga smatramo da umjetna
inteligencija još uvijek ne može zamijeniti psihoterapeuta.

Keywords

umjetna inteligencija; psihoterapija; Matte Blanco; matematika beskonačnosti; simetrična paradoksalna logika

Hrčak ID:

352316

URI

https://hrcak.srce.hr/352316

Publication date:

15.6.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *