Meeting abstract

https://doi.org/10.24869/spsih.2026.242

Povezanost posttraumatskog stresnog poremećaja, crijevnog mikrobioma i kardiometaboličkog rizika u hrvatskih ratnih veterana

Leon Serdarević ; University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia *
Dolores Britvić ; University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia; School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2A, 21000 Split, Croatia
Joško Božić ; School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2A, 21000 Split, Croatia
Roko Šantić ; School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2A, 21000 Split, Croatia
Nikola Pavlović ; School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2A, 21000 Split, Croatia
Ivana Irma Lerotić ; University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia
Ivica Šamanić ; Faculty of Science, University of Split, Ruđera Boškovića 33, 21000 Split, Croatia
Tina Tičinović Kurir ; University Hospital of Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Croatia; School of Medicine, University of Split, Šoltanska 2A, 21000 Split, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Cilj istraživanja: Ispitati sastav crijevnog mikrobioma
i njegovu povezanost s kardiovaskularnim
rizikom u ratnih veterana s posttraumatskim
stresnim poremećajem (PTSP) i šećernom
bolešću tipa 2 (DM2). Materijali i metode: U
istraživanje će biti uključeni ratni veterani s
dijagnozom PTSP-a i DM2 te ratni veterani s
dijagnozom PTSP-a bez DM2 kao kontrolna
skupina. Provest će se analiza validiranih anketnih
upitnika o pridržavanju mediteranske
prehrane (MDSS), procjena psihičkog stresa
primjenom CAPS i ITQ upitnika, mjerenje antropometrijskih
parametara i sastava tijela te
analiza laboratorijskih parametara. Odredit će se parametri kardiovaskularnog rizika, uključujući AGEs (engl. advanced glycation end-products),
ABI (engl. ankle-brachial index) i serumske biljege
endotelne disfunkcije. Iz uzoraka stolice provest
će se analize sekvenciranja gena 16S rRNA
metodom NGS-a te analiza WGS (shotgun whole
genome sequencing) radi procjene sastava i funkcionalnog
potencijala crijevnog mikrobioma ispitivanih
skupina. Statistička obrada: Multivarijatna
analiza omogućit će sveobuhvatan pristup
otkrivanju zajedničkih genskih varijanti crijevnog
mikrobioma i potencijalnih funkcionalnih
puteva povezani s PTSP-om i DM2. Također će
se razviti model strojnog učenja za predviđanje
šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnog rizika
na temelju sastava crijevnog mikrobioma,
prehrambenih navika i razine psihičkog stresa.
Rezultati: Pretpostavlja se da kronični psihički
stres mijenja sastav crijevnog mikrobioma
i povećava kardiovaskularni rizik u osoba
s PTSP-om, što je važan znanstveni doprinos.
Analiza crijevnog mikrobioma, antropometrijskih
parametara, sastava tijela, laboratorijskih
parametara i pokazatelja kardiovaskularnog rizika
mogla bi pridonijeti boljem razumijevanju
uloge kroničnog psihičkog stresa u patogenezi
DM2 i povećanom kardiovaskularnom riziku u
ratnih veterana. Zaključak: Sveobuhvatna analiza
sastava i funkcionalne uloge crijevnog mikrobioma
može pridonijeti boljem razumijevanju
njegove uloge u šećernoj bolesti i kardiovaskularnom
riziku u bolesnika s PTSP-om te otvoriti
mogućnosti personaliziranih terapijskih pristupa
usmjerenih na mikrobiom s ciljem unaprjeđenja
skrbi i kvalitete života bolesnika s PTSP-om.

Keywords

PTSP; šećerna bolest; mikrobiom

Hrčak ID:

352906

URI

https://hrcak.srce.hr/352906

Publication date:

15.6.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *