Social Psychiatry, Vol. 54 No. 2, 2026.
Meeting abstract
https://doi.org/10.24869/spsih.2026.260
Kad pons progovori: slušne halucinacije nakon liječenja pontinog apscesa
Tea Plišić
; Dubrava University Hospital, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Croatia
*
Eugen Divjak
; Dubrava University Hospital, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Croatia
Anja Melada Žaja
; Dubrava University Hospital, Avenija Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb, Croatia
* Corresponding author.
Abstract
Slušne halucinacije odnose se na percepciju zvuka
u odsutnosti auditivnog podražaja te se najčešće
povezuju sa psihotičnim poremećajima,
no mogu nastati i u sklopu brojnih organskih
stanja. Posebno su zanimljivi slučajevi slušnih
halucinacija povezanih s lezijama moždanog debla,
uključujući pontine lezije, gdje se pretpostavlja
poremećaj centralnih auditivnih puteva
i mehanizama senzorne modulacije. Kao postlezijske
halucinacije mogu perzistirati tjednima ili
mjesecima te se tumače fenomenom oslobađanja
(engl. release phenomenon) nakon oštećenja
auditivnih mreža, a pregledom dostupne literature
opisani su tek rijetki klinički slučajevi
iz psihijatrijske prakse. Prikazujemo pacijenta
koji dolazi na prvi psihijatrijski pregled dvije i
pol godine nakon završenog sustavnog i operacijskog
liječenja apscesa mozga u području
ponsa. Riječ je o 44-godišnjem, dotad zdravom
muškarcu. Tadašnje tegobe očitovale su se ljevostranom hemiparezom, zatiljnom glavoboljom
i dvoslikama pri pogledu udesno, a liječenje se
kompliciralo poremećajem stanja svijesti te otežanim
uspostavljanjem kontakta u poslijeoperacijskom
tijeku uzrokovanim hemoragijom u
području evakuiranog apscesa. Pacijentu je tijekom
hospitalizacije u dva navrata učinjena vanjska
ventrikulodrenaža, nakon čega se neurološki
status postupno oporavlja. Tijekom boravka
u jedinici intenzivnog liječenja pacijent afirmira
pojavu vidnih i osjetilnih halucinacija, koje su se
tijekom liječenja spontano povukle, no trajno
su zaostale slušne halucinacije poput glasa koji
govori „nećeš“ te zvuka prometa. Nakon uvođenja
antipsihotika pacijent prijavljuje poboljšanje
tegoba u smislu manjeg intenziteta slušnih
halucinacija i manju zaokupljenost njima. Kontrolnom
radiološkom obradom (MR) utvrđuje
se stanje poslije evakuacije apscesa i krvarenja,
uz poslijeoperacijske ožiljne promjene i gliozu
te olivarnu degeneraciju. Prikazani slučaj naglašava
složenost neuronskih mreža odgovornih za
percepciju i svijest te podsjeća da halucinacije
nisu isključivo obilježje primarnih psihičkih poremećaja.
Lezije moždanog debla, iako rijetko
povezane sa slušnim halucinacijama, mogu rezultirati
neočekivanim neuropsihičkim manifestacijama
koje odražavaju još uvijek nedovoljno
razjašnjene mehanizme senzorne integracije.
Keywords
slušne halucinacije; apsces ponsa; moždano deblo
Hrčak ID:
352915
URI
Publication date:
15.6.2026.
Visits: 0 *