Skip to the main content

Preliminary communication

Odluke stomatologa Splitsko-dalmatinske županije o restaurativnom tretmanu aproksimalnih i okluzalnih karijesnih lezija: ogledna studija

Ivan Vrsalović ; Private dental practice, Split, Croatia
Anja Baraba ; Department of Endodontics and Restorative Dentistry, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivica Anić ; Department of Endodontics and Restorative Dentistry, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivar Espelid ; Department of Pedodontics, Faculty of Dentistry, University of Oslo, Oslo, Norway
Anne B. Tveit ; Department of Cariology, Faculty of Dentistry, University of Oslo, Oslo, Norway
Ivana Miletić ; Department of Endodontics and Restorative Dentistry, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 512 Kb

page 126-136

downloads: 655

cite

Full text: english pdf 512 Kb

page 126-136

downloads: 494

cite


Abstract

Svrha istraživanja: Zadatak ovog eksperimentalnog istraživanja bio je odrediti dubinu aproksimalnih i okluzalnih karijesnih lezija kod kojih se stomatolozi na području Splitsko-dalmatinske županije odlučuju za restaurativni tretman te vrste preparacija i materijale koje za to odabiru. Materijali i metoda: Upitnik koji su sastavili Espelid i suradnici (2001.) preveden je s engleskoga jezika na hrvatski i podijeljen slučajno odabranom uzorku (n=100) stomatologa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ispunilo ga je njih 28. Na slikama u upitniku bili su prikazani različiti klinički i radiološki
stadiji aproksimalnih, okluzalnih i upitnih karijesnih lezija. Rezultati: Većina stomatologa odlučila se za restaurativni tretman aproksimalnih karijesnih lezija koje su dosegnule caklinsko-dentinsko spojište (39%) ili vanjsku trećinu dentina (39%). Za aproksimalnu karijesnu leziju 61 posto stomatologa odabrao je tunelsku preparaciju. Otvaranje okluzalne karijesne lezije u dentinu bio je izbor njih 75 posto. Većina (46%) odgovorila je da zub A ima karijesnu leziju u caklini, a 39 posto smatralo je da zub B nema karijesnu leziju. Zaključak: Stomatolozi Splitsko-dalmatinske županije odlučuju se za restaurativni tretman u trenutku kada karijesna lezija dosegne caklinsko-dentinsko spojište ili vanjsku trećinu dentina, ali su potrebna daljnja istraživanja na većem broju ispitanika.

Keywords

zubni karijes; dentin; upitnik; zdravstvena skrb, istraživanje

Hrčak ID:

39409

URI

https://hrcak.srce.hr/39409

Publication date:

15.6.2009.

Article data in other languages: english

Visits: 2.497 *