Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Odluke stomatologa Splitsko-dalmatinske županije o restaurativnom tretmanu aproksimalnih i okluzalnih karijesnih lezija: ogledna studija

Ivan Vrsalović ; Privatna stomatološka ordinacija, Split, Hrvatska
Anja Baraba ; Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivica Anić ; Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivar Espelid ; Zavod za pedodonciju, Stomatološki fakultett, Sveučilište u Oslu, Oslo, Norveška
Anne B. Tveit ; Zavod za karijesologiju, Stomatološki fakultett, Sveučilište u Oslu, Oslo, Norveška
Ivana Miletić ; Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 512 Kb

str. 126-136

preuzimanja: 580

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 512 Kb

str. 126-136

preuzimanja: 444

citiraj


Sažetak

Svrha istraživanja: Zadatak ovog eksperimentalnog istraživanja bio je odrediti dubinu aproksimalnih i okluzalnih karijesnih lezija kod kojih se stomatolozi na području Splitsko-dalmatinske županije odlučuju za restaurativni tretman te vrste preparacija i materijale koje za to odabiru. Materijali i metoda: Upitnik koji su sastavili Espelid i suradnici (2001.) preveden je s engleskoga jezika na hrvatski i podijeljen slučajno odabranom uzorku (n=100) stomatologa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ispunilo ga je njih 28. Na slikama u upitniku bili su prikazani različiti klinički i radiološki
stadiji aproksimalnih, okluzalnih i upitnih karijesnih lezija. Rezultati: Većina stomatologa odlučila se za restaurativni tretman aproksimalnih karijesnih lezija koje su dosegnule caklinsko-dentinsko spojište (39%) ili vanjsku trećinu dentina (39%). Za aproksimalnu karijesnu leziju 61 posto stomatologa odabrao je tunelsku preparaciju. Otvaranje okluzalne karijesne lezije u dentinu bio je izbor njih 75 posto. Većina (46%) odgovorila je da zub A ima karijesnu leziju u caklini, a 39 posto smatralo je da zub B nema karijesnu leziju. Zaključak: Stomatolozi Splitsko-dalmatinske županije odlučuju se za restaurativni tretman u trenutku kada karijesna lezija dosegne caklinsko-dentinsko spojište ili vanjsku trećinu dentina, ali su potrebna daljnja istraživanja na većem broju ispitanika.

Ključne riječi

zubni karijes; dentin; upitnik; zdravstvena skrb, istraživanje

Hrčak ID:

39409

URI

https://hrcak.srce.hr/39409

Datum izdavanja:

15.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.919 *