Professional paper

Identificiranje i liječenje mentalnih problema adolescenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Suzana Kumbrija ; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska
Martina Marđetko ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studentica 6. godine
Marjeta Majer ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studentica 6. godine
Hrvoje Vuković ; Ordinacija opće medicine (Zadar)
Sanja Blažeković-Milaković ; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Katedra obiteljske medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Stanka Stojanović-Špehar ; Škola narodnog zdravlja"Andrija Štampar", Katedra obiteljske medicine, Zagreb, Hrvatska

Abstract

Razdoblje od kasne adolescencije do sredine dvadesetih godina, poznato je kao prijelazno prema odrasloj dobi, a ujedno i rizično razdoblje za razvoj depresije. Uobičajeni simptomi djece i adolescenata koji boluju od depresije su bolovi u trbuhu, glavobolja i umor. Tijekom posjete obiteljskom liječniku, bolesnici često zaboravljaju napomenuti svoje emocionalne probleme što zajedno s liječnikovom nedovoljnom sposobnošću da prepozna skriveni dio u odnosu liječnik-bolesnik, otežava rano postavljanje dijagnoze i otežava intervenciju.
Cilj. Rasvijetliti ulogu dobro educiranog obiteljskoga liječnika, kao koordinatora u timskom radu i podijeljenoj zdravstvenoj skrbi u identificiranju i liječenju mentalnih bolesti adolescenata.
Metoda. Biopsihosocijalni pristup obiteljskoga liječnika.
Rezultati. Prikaz slučaja adolescentne djevojke s mnogobrojnim obiteljskim problemima, koja je oboljela od depresije. Simptomi depresije započeli su prije pet godina manifestirajući se kao somatski poremećaji – bolovi u trbuhu i glavobolje, a kulminirali su višestrukim samoozljeđivanjima po koži u vidu ogrebotina, rana i opekotina. Djevojka je imala cijelu paletu rizičnih predisponirajućih čimbenika za razvoj depresije: majčinu mentalnu bolest, narušene obiteljske odnose, obiteljsko nasilje, malu podršku okoline i lošu suradnju s ostalim članovima obitelji. Obiteljski liječnik, u čijoj su skrbi bili i otac i mlađi brat, pravovremeno je uključio socijalnu službu u rješavanje problema mentalno oboljele nasilne majke, te uputio djevojku na psihijatrijsko liječenje, te provodio trajnu suportivnu psihoterapiju.
Zaključak. Uloga dobro educiranog obiteljskog liječnika, kao koordinatora u timskom radu i podijeljenoj zdravstvenoj skrbi, od presudne je važnosti u identificiranju i liječenju mentalnih bolesti adolescenata.

Keywords

obiteljska medicina; sveobuhvatna zdravstvena zaštita; adolescent; depresija

Hrčak ID:

57611

URI

https://hrcak.srce.hr/57611

Publication date:

19.8.2010.

Article data in other languages: english

Visits: 2.443 *