Medica Jadertina, Vol. 40 No. 1-2, 2010.
Stručni rad
Identificiranje i liječenje mentalnih problema adolescenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Suzana Kumbrija
; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska
Martina Marđetko
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studentica 6. godine
Marjeta Majer
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studentica 6. godine
Hrvoje Vuković
; Ordinacija opće medicine (Zadar)
Sanja Blažeković-Milaković
; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Katedra obiteljske medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Stanka Stojanović-Špehar
; Škola narodnog zdravlja"Andrija Štampar", Katedra obiteljske medicine, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Razdoblje od kasne adolescencije do sredine dvadesetih godina, poznato je kao prijelazno prema odrasloj dobi, a ujedno i rizično razdoblje za razvoj depresije. Uobičajeni simptomi djece i adolescenata koji boluju od depresije su bolovi u trbuhu, glavobolja i umor. Tijekom posjete obiteljskom liječniku, bolesnici često zaboravljaju napomenuti svoje emocionalne probleme što zajedno s liječnikovom nedovoljnom sposobnošću da prepozna skriveni dio u odnosu liječnik-bolesnik, otežava rano postavljanje dijagnoze i otežava intervenciju.
Cilj. Rasvijetliti ulogu dobro educiranog obiteljskoga liječnika, kao koordinatora u timskom radu i podijeljenoj zdravstvenoj skrbi u identificiranju i liječenju mentalnih bolesti adolescenata.
Metoda. Biopsihosocijalni pristup obiteljskoga liječnika.
Rezultati. Prikaz slučaja adolescentne djevojke s mnogobrojnim obiteljskim problemima, koja je oboljela od depresije. Simptomi depresije započeli su prije pet godina manifestirajući se kao somatski poremećaji – bolovi u trbuhu i glavobolje, a kulminirali su višestrukim samoozljeđivanjima po koži u vidu ogrebotina, rana i opekotina. Djevojka je imala cijelu paletu rizičnih predisponirajućih čimbenika za razvoj depresije: majčinu mentalnu bolest, narušene obiteljske odnose, obiteljsko nasilje, malu podršku okoline i lošu suradnju s ostalim članovima obitelji. Obiteljski liječnik, u čijoj su skrbi bili i otac i mlađi brat, pravovremeno je uključio socijalnu službu u rješavanje problema mentalno oboljele nasilne majke, te uputio djevojku na psihijatrijsko liječenje, te provodio trajnu suportivnu psihoterapiju.
Zaključak. Uloga dobro educiranog obiteljskog liječnika, kao koordinatora u timskom radu i podijeljenoj zdravstvenoj skrbi, od presudne je važnosti u identificiranju i liječenju mentalnih bolesti adolescenata.
Ključne riječi
obiteljska medicina; sveobuhvatna zdravstvena zaštita; adolescent; depresija
Hrčak ID:
57611
URI
Datum izdavanja:
19.8.2010.
Posjeta: 2.443 *