Original scientific paper
Utjecaj formiranja novozavjetnog kanona na kredo sola Scriptura
Ervin Budiselić
; Biblijski institut, Zagreb
Abstract
Ovaj članak analizira povijesni i teološki utjecaj koji nekoliko stoljeća dug proces formiranja novozavjetnog kanona ima na kredo sola Scriptura. Kao rezultat toga, autor potvrđuje valjanost sola Scriptura u nekim aspektima dok u drugim aspektima smatra da sola Scriptura mora biti revidirana i promijenjena. Povijesno gledajući, sola Scriptura uzima 66 biblijskih knjiga kao konačni autoritet za vjerovanje i život Crkve. Budući da se naziv kanon – što je zatvorena lista knjiga kojoj se ništa ne može dodati i ništa od nje
oduzeti – ne koristi za novozavjetne spise sve do vremena Atanazija (367. g) i budući da se naziv Pismo u prva četiri stoljeća koristio i za druge spise, a ne samo za današnjih dvadeset sedam knjiga Novog zavjeta, nemoguće je tvrditi da sola Scriptura predstavlja izvorno učenje rane Crkve. Ako protestantizam nastavi tvrditi da sola Scriptura predstavlja izvorno učenje rane Crkve, onda se poradi povijesne točnosti i drugi dokumenti osim dvadeset sedam novozavjetnih dokumenata moraju uzeti kao autoritativna Pisma ili
se ne može govoriti o kanonu Novog zavjeta (niti o sola Scripturi) sve do vremena Atanazija. Teološki gledano, autor smatra da kanon Novog zavjeta nije bio konačni autoritet za vjeru i život rane Crkve. Umjesto toga, konačni autoritet za ranu Crkvu nalazio se u poruci Evanđelja koja je prvotno naviještena od strane Isusa, a kasnije je navješćivana po Crkvi u usmenom i, u konačnici, u pisanom obliku. Današnji dokumenti Novog zavjeta bili su prepoznati kao autoritativni zato što svjedoče o Isusovu događaju i sadrže pisani zapis Evanđelja koje je naviješteno od strane Isusa i apostola, a ne
zato što su nadahnuti od Boga. Također, o raspravi o kanonu umjesto usmjeravanja na točno određivanje značenja pojmova kao što su Pismo i kanon, autor predlaže da se usmjerimo na pitanje koliko i u kojoj mjeri su novozavjetni dokumenti bili korišteni, to jest, da se prepozna razlika tri kategorije dokumenata (koja ovisi o tome koliko su često bili navođeni) i tri razdoblja u kojima su ti dokumenti bili navođeni (prvo, drugo i treće stoljeće).
Keywords
Hrčak ID:
68349
URI
Publication date:
26.5.2011.
Visits: 2.110 *