Original scientific paper
Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.)
Borislav Grgin
; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
Abstract
Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine Matijaša Korvina, prema sačuvanim izvornim podacima, u najvećem dijelu odgovara u historiografiji već apostrofiranim odnosima kralja prema gradovima i njihovim stanovnicima. U početku je kralj, motiviran traženjem saveznika krune, potaknuo emancipaciju grada od velikaških vlasti Celjskih i njihovih nasljednika. Kasnije, u već promijenjenim okolnostima, kralj je dao potporu susjednom plemstvu u interesnom sporu s građanima Koprivnice (primjer Turnera i posjeda Mogovine). Konačno je Korvin, nedovoljno zainteresiran za njegovu društvenu promociju i doživljavajući ga prema svemu sudeći nedovoljno važnim u sklopu vlastite unutarnje i vanjske politike, grad Koprivnicu prepustio novoj velikaškoj eliti, sinovima bana Ernuszta. Kao velikaški grad, Koprivnica je i ušla i izišla iz Korvinova doba. Jedina promjena bila je ta što je nakon starih etabliranih velikaša došla u ruke novih kraljevih miljenika nižega podrijetla. Prema svemu sudeći, Koprivnica nije tijekom Korvinove vladavine, bilo pod kraljevom ili pod vlašću Ernuszta, doživjela značajnije društvene i gospodarske promjene niti je njen status unutar Slavonije i cjeline kraljevstva poboljšan. Što zbog objektivnih ograničenja dostignutog stupnja društvenog razvoja u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, što zbog kraljeve subjektivne inertnosti, i na primjeru Koprivnice vidi se da gradovi za Korvina većinom nisu uspjeli prevladati nametnuta im ograničenja. To će, u koprivničkom slučaju, ostati zadatak za daleku budućnost. Korvinovo doba možemo stoga zaključno označiti razdobljem neiskorištenih koprivničkih mogućnosti.
Keywords
srednji vijek; Matijaš Korvin; Koprivnica; vlast; uprava
Hrčak ID:
79091
URI
Publication date:
1.6.2003.
Visits: 1.117 *