hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.)

Borislav Grgin ; Filozofski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (79 KB) str. 124-132 preuzimanja: 187* citiraj
APA 6th Edition
Grgin, B. (2003). Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.). Podravina, 2 (3), 124-132. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/79091
MLA 8th Edition
Grgin, Borislav. "Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.)." Podravina, vol. 2, br. 3, 2003, str. 124-132. https://hrcak.srce.hr/79091. Citirano 25.10.2020.
Chicago 17th Edition
Grgin, Borislav. "Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.)." Podravina 2, br. 3 (2003): 124-132. https://hrcak.srce.hr/79091
Harvard
Grgin, B. (2003). 'Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.)', Podravina, 2(3), str. 124-132. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/79091 (Datum pristupa: 25.10.2020.)
Vancouver
Grgin B. Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.). Podravina [Internet]. 2003 [pristupljeno 25.10.2020.];2(3):124-132. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/79091
IEEE
B. Grgin, "Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina (1458. - 1490.)", Podravina, vol.2, br. 3, str. 124-132, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/79091. [Citirano: 25.10.2020.]

Sažetak
Odnos središnje vlasti i grada Koprivnice za vladavine Matijaša Korvina, prema sačuvanim izvornim podacima, u najvećem dijelu odgovara u historiografiji već apostrofiranim odnosima kralja prema gradovima i njihovim stanovnicima. U početku je kralj, motiviran traženjem saveznika krune, potaknuo emancipaciju grada od velikaških vlasti Celjskih i njihovih nasljednika. Kasnije, u već promijenjenim okolnostima, kralj je dao potporu susjednom plemstvu u interesnom sporu s građanima Koprivnice (primjer Turnera i posjeda Mogovine). Konačno je Korvin, nedovoljno zainteresiran za njegovu društvenu promociju i doživljavajući ga prema svemu sudeći nedovoljno važnim u sklopu vlastite unutarnje i vanjske politike, grad Koprivnicu prepustio novoj velikaškoj eliti, sinovima bana Ernuszta. Kao velikaški grad, Koprivnica je i ušla i izišla iz Korvinova doba. Jedina promjena bila je ta što je nakon starih etabliranih velikaša došla u ruke novih kraljevih miljenika nižega podrijetla. Prema svemu sudeći, Koprivnica nije tijekom Korvinove vladavine, bilo pod kraljevom ili pod vlašću Ernuszta, doživjela značajnije društvene i gospodarske promjene niti je njen status unutar Slavonije i cjeline kraljevstva poboljšan. Što zbog objektivnih ograničenja dostignutog stupnja društvenog razvoja u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, što zbog kraljeve subjektivne inertnosti, i na primjeru Koprivnice vidi se da gradovi za Korvina većinom nisu uspjeli prevladati nametnuta im ograničenja. To će, u koprivničkom slučaju, ostati zadatak za daleku budućnost. Korvinovo doba možemo stoga zaključno označiti razdobljem neiskorištenih koprivničkih mogućnosti.

Ključne riječi
srednji vijek; Matijaš Korvin; Koprivnica; vlast; uprava

Hrčak ID: 79091

URI
https://hrcak.srce.hr/79091

[engleski]

Posjeta: 389 *