Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.5559/di.21.3.03

ŽALJENJA: FENOMENOLOGIJA, KONCEPTUALIZACIJE I ISTRAŽIVANJA

Katica LACKOVIĆ-GRGIN ; Zadar


Full text: croatian pdf 207 Kb

page 651-670

downloads: 1.294

cite


Abstract

Žaljenje je neugodno kognitivno i emocionalno stanje kojenastaje kao posljedica pogrešaka u akciji ili zbognepoduzimanja akcije na putu prema ostvarenju cilja.Filozofske, ekonomske i psihologijske teorije govore o prirodii uzrocima žaljenja, za koje je utvrđeno da je jedna odnajčešćih negativnih emocija i da predstavlja univerzalnoljudsko iskustvo. Uspješno suočavanje sa žaljenjempoboljšava kognitivne procese, a neuspješno suočavanje lošeutječe na motivaciju cilju usmjerenih aktivnosti i dovodi doživotnoga žaljenja te oštećuje fizičko i mentalno zdravlje. Naosnovi uzroka i konteksta u kojem se doživljava, žaljenje jemoguće (i potrebno) razlikovati od srodnih konstrukata, kaošto su osjećaj krivnje, razočaranje i kajanje. U tome važnuulogu ima količina u akciju uloženoga napora i osjećajodgovornosti za neuspjeh akcije. Deskriptivne studijepokazuju da se najveća žaljenja javljaju zbog obrazovanja,karijere, ljubavnih odnosa, roditeljstva i samopoimanja,posebice ako su u nekim od tih područja ispitanici vidjelidobre prilike koje nisu iskoristili. Razina žaljenja ovisi ovažnosti životnih područja, ali i o socijalnim i temporalnimusporedbama. Kad u starijih osoba pregled života rezultiražaljenjem, njegov će intenzitet biti manji ako se uspoređujusa sličnima sebi (lateralno) ili s lošijima od sebe (silazno). Prisamoregulaciji žaljenja uloga internalne kontrole razlikuje ses obzirom na dob. Iznose se i ideje za moguća daljnjaistraživanja žaljenja.

Keywords

pregled života; žaljenje; suočavanje; odgovornost; napor; razočaranje; socijalno uspoređivanje; samoregulacija

Hrčak ID:

90292

URI

https://hrcak.srce.hr/90292

Publication date:

18.10.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 2.591 *