Original scientific paper
MATERIJALNI OSTATCI BRODOLOMA IZ XVI., XVII. I XVIII. STOLJEĆA U KULTURNOJ BAŠTINI ŠIREGA DUBROVAČKOG KRAJA
Vinicije B. Lupis
orcid.org/0000-0001-8516-9312
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Područni centara Dubrovnik
Abstract
Posebnu kategoriju u kulturnoj baštini širega dubrovačkog kraja tvore pulene i oltarne slike pronađene poslije brodoloma. Najznačajniji primjer je kip Gospe od Ruzarija iz župne crkve u Blatu iz XVI. stoljeća. Taj renesansni kip bio je brodska pulena – pramčani ukras, koji je pronađen krajem XVI. stoljeća na morskoj obali i na mjestu je pronalaska podignuta kapelica. Tom je kipu sredinom XVIII. stoljeća poklonjen na hrvatskim prostorima jedinstveni smaragdni komplet naušnica s križem, najvjerojatnije rad španjolskog zlatarstva iz kasnog XVI. ili ranog XVII. stoljeća. Riječ je o daru Franja (Franka) Telente, kako se saznaje iz notarskog spisa sastavljenoga 12. kolovoza 1752. Blaćanin doslovce veli da taj zavjet pravi nakon svojeg povratka iz Amerike (nel suo regresso d’America). Posebno je vrijedan notinghemski alabastreni poliptih iz XV. stoljeća iz Crkve sv. Jakova u Čari, koji se pronašao na morskoj obali poslije jednog brodoloma u XVII. stoljeću. Materijalni ostatci brodoloma najčešće su bile brodske slike s oltara, a u radu će biti obrađeni primjeri iz Vignja (XVII. st.), Podgorja (XV. st.), Orašca (XVI. st.) i Perasta. Jednako tako ti će ostatci brodoloma biti sagledani u kontekstu brojnosti brodoloma s kraja XVIII. i početka XIX. stoljeća na širemu dubrovačkom području.
Keywords
pulena; brodolom; oltarna slika; reljef; Gospa
Hrčak ID:
94027
URI
Publication date:
20.12.2012.
Visits: 2.011 *