Original scientific paper

Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu

Milana Černelić ; Department of ethnology, Faculty of Humanities and Social Scientist, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Osnovnim podacima o povijesti Vojvodine, doseljavanju hrvatskih skupina u Bačku, te etničkim promjenama tijekom 20. stoljeća, autorica nas uvodi u temu i upoznaje s prilikama u kojima se nakon osnivanja Kraljevine SHS nastojala osporiti hrvatska nacionalna pripadnost Bunjevaca. Mogu se izdvojiti tri osnovna oblika manipuliranja s etničkim imenom Bunjevac: neutraliziranje Bunjevaca isticanjem njihove posebnosti (nisu ni Srbi ni Hrvati, već četvrto pleme jugoslavenskoga naroda odnosno četvrti narod Kraljevine SHS); Bunjevci mogu biti i Srbi Hrvati - bitno je da su oni dio jedinstvenoga jugoslavenskog naroda; Bunjevci nisu Hrvati, već Srbi katoličke vjere. Ta su nastojanja bila osobito izražena u razdoblju između dvadesete i ranih tridesetih godina te ponovno 1939. i 1940. Autorica dokumentira različite pristupe pitanju bunjevačkog etniciteta nizom primjera iz napisa u lokalnim novinama te konstatira da su oni odraz nastojanja potaknutih u određenim srpskim znanstvenim krugovima da se dokaže kako su Bunjevci zapravo pokatoličeni Srbi. Ta zapažanja dokumentirana su ulomcima iz takvih "znanstvenih" rasprava. Autorica se također osvrće na reakcije u lokalnim novinama na te pokušaje i navodi primjere napisa koji im se suprotstavljaju i brane hrvatstvo Bunjevaca, te u završnom poglavlju ukazuje na najnovije pomutnje oko etničkih imena Bunjevac i Šokac.

Keywords

bački Bunjevci; Vojvodina; etnicitet; etničko ime; Bunjevac; Šokac

Hrčak ID:

68238

URI

https://hrcak.srce.hr/68238

Publication date:

7.12.1995.

Article data in other languages: english

Visits: 3.576 *