Original scientific paper

Dijastolička funkcija lijeve klijetke u akutnom infarktu miokarda

Elnur Smajić orcid.org/0000-0003-0881-9443 ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina
Zumreta Kušljugić ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina
Fahir Baraković ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina
Daniela Lončar ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina
Larisa Dizdarević-Hudić ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina
Katarina Kovačević ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina
Đani Hadžović ; University Clinical Centre Tuzla, Tuzla, Bosna and Herzegovina

Abstract

Poremećaj dijastoličke funkcije lijeve klijetke (LK) je jedan od prvih poremećaja funkcije LK, koji se registriraju prije poremećaja regionalnog kontraktiliteta, EKG promjena i bola u prsnom košu, što bitno mijenja prognozu pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom. Poremećaj relaksacije LK često se registrira u pacijenata s akutnim infarktom miokarda (AIM), a poremećaj krutosti LK u pacijenata s AIM prednje stijenke. Najizraženija dijastolička abnormalnost uzrokovana ishemijom miokarda je produžena i usporena relaksacija miokarda. Ehokardiografske tehnike omogućavaju evaluaciju dijastoličkog punjenja obje pretklijetke i klijetke.
Cilj ovog rada je bio utvrditi dijastoličku funkciju LK u bolesnika s AIM i usporediti varijable dijastoličke funkcije u skupinama bolesnika s AIM anteroseptalne i inferiorne stijenke.
U prospektivno istraživanje uključeno je 60 bolesnika (37 muškaraca, prosječne životne dobi 59±10 godina) s prvim AIM koji su podijeljeni u dvije skupine prema lokalizaciji EKG promjena (anteroseptalna naspram inferiorne stijenke). Praćene su varijable dijastoličke funkcije LK koje su analizirane kontinuiranom (mitralni protok) i pulsnom kolor Doppler ehokardiografskom tehnikom (protok u plućnim venama i pokreti mitralnog prstena).
Vrijednosti brzina ranog dijastoličkog punjenja nije se statistički značajno razlikovala u obje skupine, ali je bila niža u odnosu na prosječnu vrijednost brzine ranog dijastoličkog punjenja LK kod zdravih osoba. U maksimalnoj brzini sistoličkog protoka plućnih vena registrirana je statistički značajna razlika (p<0,05) između ispitivanih skupina. U prvoj skupini iznosila je 0,48±0,10, a u drugoj skupini iznosila je 0,57±0,14. Maksimalna brzina dijastoličkog protoka plućnih vena u prvoj skupini iznosila je 0,37±0,09, a u drugoj skupini iznosila je 0,43±0,16. Odnos maksimalne brzine sistoličkog i dijastoličkog protoka plućnih vena je nešto veći nego kod zdravih osoba. U bolesnika s AIM dominira (70%) dijastolička disfunkcija tipa poremećaja relaksacije LK. U ispitivanoj skupini bolesnika s anteroseptalnim AIM dijastolička disfunkcija tipa poremećaja relaksacije je dominantna, odnosno registrirana je statistički značajna razlika u odnosu na očuvanu dijastoličku funkciju i na dijastoličku disfunkciju tipa poremećaja restrikcije LK (p<0,05).
Zaključno, kod AIM, kako anteroseptalne tako i inferiorne stijenke, promijenjeni su parametri dijastoličke funkcije, odnosno prisutna su sva tri stupnja dijastoličke disfunkcije LK. Dominira dijastolička disfunkcija tipa poremećaja relaksacije miokarda. U AIM anteroseptalne stijenke najviše je prisutna dijastolička disfunkcija tipa poremećaja relaksacije, odnosno postoji dobra korelacija s infarciranom zonom u odnosu na inferiornu stijenku.

Keywords

akutni infarkt miokarda; ehokardiografija; dijastolička funkcija

Hrčak ID:

74632

URI

https://hrcak.srce.hr/74632

Publication date:

15.11.2011.

Article data in other languages: english

Visits: 11.662 *