Conference paper

Kontrola onečišćenja hrane i poljoprivrednih proizvoda u Bugarskoj

Nikolay Rizov

Abstract

Zabrana uporabe organoklorovih pesticida u Bugarskoj 1969. godine dovela je do njihova značajnog smanjenja ispod maksimalno dopuštene razine. Klima i neprimjereni uvjeti skladištenja pogoduju nastanku toksina dezoksinivalenola (folitoksin), zearalenona (F-2), T-2 te okratoksina A i aflatoksina u žitarica, M1 u mlijeku te patulina u jabučnim sokovima i nektarima. Teški metali prisutni su u koncentracijama manjim nego u razvijenim zemljama, što ne vrijedi za olovo čiju široku rasprostranjenost možemo zahvaliti uporabi olovnog benzina. U Bugarskoj postoji pet onečišćenih područja koja su izvori onečišćenja teškim metalima. Praćenje onečišćenja osmišljavaju i provode Središnji veterinarski laboratorij (za hranu životinjskog podrijetla) te Središnji laboratorij za zaštitu bilja (za proizvode biljnoga podrijetla). Planovi praćenja koje izrađuju obje ustanove u skladu su sa zahtjevima EU. Državni centar za higijenu, zdravstvenu ekologiju i prehranu provodi istraživanja unosa teških metala i nitrata putem hrane u djece u vrtićima i školama. Detaljan popis izvora, PCB-a, PCDD-a i PCDF-a upućuje na to da u Bugarskoj nema toksikološki značajnoga onečišćenja okoliša ovim tvarima. Državna sanitarna kontrola regulirana je putem više zakona i propisa koji međutim nisu usklađeni sa sanitarnom kontrolom koju provode ministarstva zdravstva te poljoprivrede i šumarstva.

Keywords

organoklorovi pesticidi; teški metali; mikotoksini; monitoring; legislativa; PCB; PCDD; PCDF; državna sanitarna kontrola

Hrčak ID:

534

URI

https://hrcak.srce.hr/534

Publication date:

27.4.2001.

Article data in other languages: english

Visits: 2.587 *