Original scientific paper
Tradicionalno društvo i njegova (sub)kultura: Šolta - idealna jedinica: pristup istraživanju tradicionalnog otočnog društva
Josip Županov
; Croatian Academy of Sciences and arts, Zagreb, Croatia
Abstract
Ovaj rad spada u povijesnu sociologiju kojom se hrvatski sociolozi vrlo
malo bave. Pišući o društvenom i kulturnom identitetu Šoltana, autor prvo nastoji
odgovoriti na upit poznaju li osobe koje su se rodile na Šolti i uvažavaju li u svakodnevnom
životu Šoltu kao »kulturni sustaV<< (način života), a zatim iznosi bitne
sastavnice tradicionalnog društva i svakodnevnoga šoltanskog života u takvom društvu.
Rad je predmetna i metodologijska novina u Županovljevu opusu i omogućuje
nam da ga upoznamo u novom svjetlu: znanstvenik koji se čitav životni vijek
bavio modernim društvom predstavlja se vrhunskim analitičarom tradicionalnog
društva. Štivo je tim zanimljivije i relevantnije što će problem poznavanja, odnosno
buđenja interesa za sociokulturne korijene biti osobito teška zadaća kod pripadnika
najmlađeg naraštaja, jer su šoltanski korijeni u neravnopravnoj konkurenciji s američkom
popkulturom i jer je teško doći do relevantnih informacija o Šolti kakva je
nekada bila (pred 100 godina).
Županov je rad napisao primijenivši retroaktivno istu metodu kojom su zapadni socijalni
antropolozi proučavali tzv. „primitivna plemena“ na otocima Pacifika. Razlika
je u tome što su oni došli na otok, živjeli na sličan način kao i domorodci i sudjelovali
u njihovim ritualnim i drugim aktivnostima, bilježili rezultate promatranja i po
povratku na svoja sveučilišta, analizirali prikupljene podatke pomoću teorijskog
analitičkog instrumentarija svoje struke, a Županov se rodio na Šolti, naučio lokalni
jezični idiom, sudjelovao u različitim aktivnostima na otoku i sada prikupljene informacije
propustio kroz filtar sociološkog softvera. Osobito su zanimljive autorove
pripomene o kućnim zadrugama na otocima i u kontinentalnom dijelu Hrvatske,
prikaz tradicionalnog društva pomoću šest koncentričnih krugova (u slučaju Šolte ti
su krugovi bili: pojedinac, biološka obitelj kojoj pojedinac pripada, proširena porodica
- prije njezina raspada, lokalna zajednica odnosno selo organizirano kao bratovština,
splitska komuna i Austro-Ugarska monarhija) s identifikacijom sociointegrativnih
mehanizama i Katoličke crkve kao temeljne integrativne strukture. Drugi
dio rada čini minuciozna analiza šoltanske (sub)kulture, prvenstveno njezina normativnog sustava, koja je 1990. godine objavljena u zborniku-monografiji Šolta.
Keywords
kućne zadruge; tradicionalno društvo; normativni sustav; (sub)kultura; Šolta
Hrčak ID:
100347
URI
Publication date:
12.12.2002.
Visits: 2.374 *