Other

Okrugli stol "Selo u tranziciji" Institut za drustvena istrai ivanja u Zagrebu, 19. travnja 2001. godine

Dušica Seferagić ; Institute for Social Research in Zagreb, Zagreb, Croatia
Milan Župančić ; Institute for Social Research in Zagreb, Zagreb, Croatia
Alija Hodžić ; Institute for Social Research in Zagreb, Zagreb, Croatia
Maja Štambuk ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Vlado Puljiz ; Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Zagreb, Hrvatska
Stipe Šuvar ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Željko Mataga ; Hrvatski zadružni savez, Zagreb, Hrvatska
Josip Defilippis ; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, Hrvatska
Ivan Magdalenić ; Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Zagreb, Hrvatska
Antun Petak ; Institute for Social Research in Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivan Cifrić ; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Svetozar Livada
Nataša Lončar Butić
Zrnka Novak
Jasenka Kranjčević

Abstract

Okrugli stol Selo u tranziciji održan je 19. travnja 2001. godine u organizaciji
Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, tj. tima istraživača na istraživačkoj temi Selo u tranziciji: mogućnosti razvoja seoskih područja, projektu koji
se izvodi u sklopu programa trajne istraživačke djelatnosti Društvene promjene i
razvoj Hrvatske, a financira ga Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.
Podloga za diskusiju bio je tematski dvobroj časopisa »Sociologija sela« 1-2
(147-148) / 2000. naslovljen Selo u tranziciji, odnosno zbornik radova članova
rečenoga istraživačkog tima. Za okruglim stolom sudjelovali su mahom sociolozi,
ali i predstavnici drugih struka - iz znanosti, politike, planiranja i prakse. Osnovna
izlaganja iznijeli su uvodničari Milan Župančić i Alija Hodžić, a »pozvani diskutanti«
bili su Maja Štambuk, Vlado Puljiz, Stipe Šuvar, Željko Mataga, Josip Defilippis i
Ivan Cifrić. U raspravi su sudjelovali i Ivan Magdalenić, Antun Petak, Dušica Seferagić,
Svetozar Livada, Nataša Lončar Butić, Zrnka Novak i Jasenka Kranjčević.
U uvodnom izlaganju (članku) Modernizacija sela Milan Župančić govori o bitnim
modernizacijskim procesima u protekli h pedeset godina, te o tranzicijskim perspektivama
hrvatskoga sela. Autor analizira proces deagrarizacije potpomognutog politikom
socijalizma prema industrijalizaciji i urbanizaciji, kao ciljevima modernizacije
društva. Učinci na selo su uglavnom bili negativni: depopulacija, egzodus, poseljačenje sela, njegovo propadanje. Danas, Strategijom prostornog uređenja Hrvatske
iz 1997. godine, teži se uravnoteženom razvoju mreže naselja i policentričnosti , ali
bez adekvatnih mehanizama provođenja.
Alija Hodžiću izlaganju (članku) Selo kao izbor? postavlja pitanje može li selo biti
izbor, a ne prisila? Odgovor na ovaj upit, prema autoru, nalaže historijsku analizu
razvoja društva i položaja sela u njemu, polazeći čak od srednjeg vijeka. Selo i seljaštvo
nastaju onda kada nastaje šire društvo, tj. globalna zajednica. Tradicionalna
relativna autonomija sela uzmiče pred modernim društvom koje, preko grada, nad
selom uspostavlja višestruku nadmoć. Promjenom vrijednosti i orijentacija na rad ,
marljivost, produktivnost, dužnost, socijalnu regulaciju odozgo, selo nužno ulazi u
sistem i podređuje mu se.
Modernizacija se u Hrvatskoj dogodila vrlo kasno, ali i ubrzano u kratkom razdoblju
socijalizma. Selo postaje izvor resursa za grad i društvo, te gubi svoju složenost.
Nova složenost sela (rekompozicija) tek je na samom početku. Pozitivna strana globalizacije
jest smanjenje tenzija i razlika između sela i grada, a povećanjem komunikacijske
gustoće raste mogućnost da selo postane mjestom izbora. Zasada, samo
kao mogućnost!
Maja Štambuk u svom članku Zašto smo tu gdje jesmo? objašnjava, kroz povijesnu
perspektivu, zašto se hrvatsko selo našlo u nezavidnom položaju prema ukupnim
modernizacijskim procesima u društvu, u gradu napose. Sve počinje položajem
Hrvatske kao »periferije poluperiferije« unutar Austro-Ugarske kada je Monarhija
diktirala i dozirala modernizaciju h1vatskog sela po svojim potrebama. Usporena,
zakašnjela i nepotpuna modernizacija obilježila je hrvatsko selo. Do dvadesetih godina
20. stoljeća hrvatsko je selo u fazi kompozicije, da bi potom počeli procesi urbanizacije,
industrijalizacije i promjene društvenih i političkih ustroja. Selo se poseljačuje zahvaljujući državnoj politici prema tipu razvoja društva, po kojoj selo gubi svoju
važnost. U započetoj fazi rekompozicije selu je neophodna proruralna politika koje, kritički
obrazlaže autorica, nema. Političko-administrativna decentralizacija omogućila je premreženje
cijeloga prostora, ali se ono ne provodi, te selo tište veliki problemi koje ne
može riješiti ni ono samo a niti uz pomoć aktualne politike.
Vlado Puljiz u izlaganju Kratko dvadeseto stoljeće u selu govori o nekoliko modernizacija
H1vatske. U 20-om stoljeću seljaštvo je doživjelo burne turbulencije: od politizacije između
dva rata, služenja gradu i industriji u socijalizmu, ali pri kraju stoljeća razvijajući se prema
poduzetništvu, farmerskoj poljoprivredi, urbanizaciji sela. U zadnjih deset godina selo se
unazadilo zbog propadanja velikih kombinata, povećanja nejednakosti, te konkurencije
vanjskog tržišta. No, prema Puljizu, selo još uvijek ima neke prednosti objektivnoga karaktera,
te stoga ima i šanse za razvoj.
Stipe Šuvar zalaže se za tipologiju naselja kao instrument prostornog planiranja, te za definiranje
minimalnih kriterija za urbanizaciju nerazvijenih podn1čja.
Željko Mataga analizira agrarnu strukturu u zadnjem desetljeću i drži da je ona bila dobro
pripremljena za tranziciju, jer je zadržala privatni seljački posjed, jer se pojavio određen
broj vitalnih gospodarstava, a i zadruge i kombinati su dobro funkcionirali, održavajući
mješovitost. Međutim , procesi pretvorbe uništili su početne prednosti i vratili selo na
početak. Mataga se zalaže za ciljeve pozitivne agrarne politike, te ističe važnost ekonomske,
socijalne i ekološke komponente, kao i regionalni pristup, integralni multidisciplinarni
pristup i obnovu zadruga.
]osip Defilippis kritizira stanje istraživanja sela u Hrvatskoj, te predlaže veliko sveobuhvatno
istraživanje sela. Analizira državne dokumente (Zakon o poljoprivredi, Strategija razvoja
poljoprivrede) i kritički se odnosi prema deklarativnom interesu za selo, ali i nedostatku
operativnih rješenja.
Ivan Cifrić u diskusiji (članku) Pristupi istraživanju sela bavi se trima temama: nekim pretpostavkama
za razgovor o temi »Selo u tranziciji«, dominantnim pristupima u istraživanjima,
te nekim temama od znanstvenog i društvenog značaja. Smatra da treba odrediti pristup,
sadržaj i metodologiju istraživanja, paradigmu rasta zamijeniti paradigmom održivog
razvoja, te izučavati »ekološki kompleks« i »ruralni metabolizam«.
U diskusiji nakon većih izlaganja dotaknute su i mnoge iste ali i druge teme poput: poduzetništvo
seljaka (Ivan Magdalenić), mladi u selu (Antun Petak), obrazovanje mladih »Za
selo« (I. Magdalenić, A. Petak), budućnost seljaka s obzirom na negativne promjene (Ivan
Cifrić), kako živi narod (Svetozar Livada, Alija Hodžić) , utjecaj rata na selo (I. Cifrić , S. Livada,
Zrnka Novak), utjecaj globalizacije na selo (S. Livada, A. Hodžić) , koncept decentralizacije
prostora i mreže naselja (Dušica Seferagić, Nataša Lončar Butić, Milan Župančić, A.
Hodžić, Maja Štambuk, Stipe Šuvar), važnost mješovitosti za rekompoziciju sela (Vlado
Puljiz, A. Hodžić, M. Štambuk), promjene izazvane tranzicijom (svi diskutanti), odnos znanosti,
planiranja i provedbe (N. Lončar Butić, Jasenka Kranjčević) , te pregled nekih europskih
institucija i njihovih deklaracija, povelja i planova o europskom selu (J. Kranjčević) .
Premda su izlaganja naoko vrlo različita , a rasprava šarolika, kroz sve se provlači: povijesni
pristup koji jedini može objasniti promjene u selu; oštra kritika socijalističke i tranzicijske
politike prema selu; negativna ocjena položaja sela danas, ali i traženje nekih »Optimističkih
« indikatora mogućem razvoju sela; prijedlozi za proruralnu politiku, njezinu operacionalizaciju
i primjenu. Također je važno učiti , a ne imitirati, od stranih zemalja i europskih
dokumenata o razvoju sela. Zato i preporučamo zaključke okruglog stola Selo u tranziciji
aktualnim donositeljima odluka o selu!

Keywords

modernizacija; proruralna politika; rekompozicija; selo; tranzicija, znanstvena istraživanja

Hrčak ID:

101915

URI

https://hrcak.srce.hr/101915

Publication date:

5.11.2002.

Article data in other languages: english

Visits: 2.174 *