Skip to the main content

Professional paper

Mliječnost nekih pasmina koza u Hrvatskoj

Boro Mioč ; Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Pavić
Zdravko Barać
Zvonimir Prpić
Ivan Vnučec


Full text: croatian pdf 320 Kb

page 67-77

downloads: 1.119

cite

Full text: english pdf 320 Kb

page 67-77

downloads: 1.287

cite


Abstract

Koze se u Hrvatskoj koriste uglavnom radi proizvodnje mesa. Međutim, u posljednjih dvadeset godina raste interes za uzgojem francuske alpine, sanske i njemačke oplemenjene (srnaste) koze radi proizvodnje mlijeka. Svrha ovog rada bila je utvrditi prosječnu veličinu legla najvažnijih pasmina koza koje se uzgajaju u Hrvatskoj te njihovu mliječnost i prosječne vrijednosti kemijskog sastava mlijeka. Najveća prosječna veličina legla utvrđena je u srnaste koze (1,72), zatim burske (1,54), sanske (1,53) i hrvatske bijele koze (1,51), dok je najmanja utvrđena prosječna veličina legla u francuske alpine (1,31). Najdulju prosječnu laktaciju od 259 dana imala je francuska alpina, dok je najveća ukupna proizvodnja mlijeka u laktaciji (724,4 kg), kao i najveća količina u laktaciji proizvedene mliječne masti (20,16 kg) i bjelančevina (18,64 kg) utvrđena u sanskih koza. Međutim, u mlijeku francuske alpine utvrđen je najviši prosječni sadržaj masti (3,55 %), dok je u mlijeku srnaste koze utvrđen najviši prosječni sadržaj bjelančevina (3,23 %). Sanske koze imale su najduže razdoblje mužnje (222 dana) i najkraće razdoblje sisanja (32 dana), dok su francuska alpina i srnasta koza imale najduže razdoblje sisanja (51, odnosno 45 dana). Najmanju količinu mlijeka tijekom razdoblja sisanja (102,97 kg, odnosno 14 %) posisala je jarad sanskih koza, dok je jarad francuske alpine (122,08 kg, odnosno 22 %) i srnaste koze (116,31 kg, odnosno 22 %) posisala najviše količine mlijeka.

Keywords

kozje mlijeko, pasmina, laktacija, sastav mlijeka

Hrčak ID:

11766

URI

https://hrcak.srce.hr/11766

Article data in other languages: english

Visits: 7.003 *