Review article
INTERAKCIJA TEŠKIH METALA SA SELENOM U ŽIVOTINJSKOM ORGANIZMU
Neška Vukšić
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Mirela Pavić
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
M. Đidara
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
J. Jurčević
; Vupik, Vukovar, Hrvatska
Marcela Šperanda
; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Abstract
Teški metali su prirodni sastojci Zemljine kore, ali zahvaljujući ljudskoj aktivnosti promijenio se njihov geokemijski ciklus i biokemijska aktivnost u čovjeku i životinjskim organizmima. Svaki metal (ili metaloid) može postati kontaminirajući ako se pojavljuje u obliku i koncentraciji koja štetno djeluje na čovjeka ili okoliš. Elementi poput kadmija (Cd), žive (Hg), olova (Pb) i arsena (As) kruže u prirodi u različitim oksidacijskim stanjima. U povišenim količinama mogu biti štetni, a toksični učinci ovise o unesenoj koncentraciji i različitim okidacijskim stanjima. Glavne osobine su im: sposobnost nakupljanja u organizmu, ograničena mogućnost detoksikacije, sporo izlučivanje iz organizma i toksičan učinak na pluća, bubrege i probavni su¬stav. Od elemenata u tragovima posebno mjesto zauzima selen, koji u organizmu ima značajne uloge, a jedna od njih je i antagonističko djelovanje na teške metale poput Hg, Cd i Pb. Unos kemijskih spojeva u organizam dinamičan je i složen proces. U posljednjih nekoliko godina veliku pozornost privukao je upravo selen, koji ima pozitivan učinak na zdravlje u određenim koncentracijama, no ne smijemo zanemarit da selen može imati i negativan učinak na organizam. Osim iz prirode, esencijalne elemente moguće je dodavati u hranu. Svaka povećana koncentracija koja se unese u organizam može izazvati negativan učinak. Kod suficita selena dolazi do pojave akutne ili kronične selenoze. Akutna selenoza javlja se kada se u kratkom vremenskom intervalu unese visoka razina selena. Kronična selenoza nastaje kada se u dužem vremenskom periodu unosi hrana koja sadrži više od 5, a manje od 40 mg selena po kg. Obrok koji sadrži od 0,1 do 0,3 mg/kg selena, pruža adekvatnu količinu selena, važnu za sam organizam životinje. Hranidba od 0,1 mg/kg selena potrebna je kod životinja koje žive u optimalnim uvjetima, bez zagađenja, a hranidba s 0,3 mg/kg selena potrebna je kada su prisutni različiti antagonisti kao što su pesticidi, toksini, histamini.
Keywords
teški metali; selen; toksičnost
Hrčak ID:
124206
URI
Publication date:
26.6.2014.
Visits: 2.067 *