Skip to the main content

Original scientific paper

Odnos prozodije, obilježja slušne habilitacije i razumljivosti govora kod osoba s prelingvalnim oštećenjem sluha

Marina Božić Bakušić ; Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonaći, Split
Luka Bonetti orcid id orcid.org/0000-0003-1379-5239 ; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet


Full text: croatian pdf 401 Kb

page 43-60

downloads: 923

cite


Abstract

U radu su ispitana akustička obilježja prozodije 19 mladih govornika i govornica (prosječna dob 19,7 god.) s prelingvalnim oštećenjem sluha (prosječno oštećenje na boljem uhu 98,95 dB HL) i njihov odnos s razumljivošću govora, stupnjem oštećenja sluha i obilježjima audiološko-logopedske intervencije (intervencijskim pristupom, vremenom dodjele pomagala, vrstom korištenog elektroakustičkog uređaja i njegovom dnevnom uporabom). Primjenom programa Praat 4.3.21. u snimkama čitanja teksta akustički su analizirani osnovni govorni ton, intenzitet govora, kvaliteta glasa (alpha omjer) i tempo govora; intonacija je analizirana u čitanju parova rečenica istog verbalnog sadržaja, ali različite prozodijske forme (pitanje ili izjava), a kontrola govornih stanki u čitanju liste parova rečenica različitih po rasporedu stanki u rečenici. Razumljivost govora je ispitana nestandardiziranim testom identifikacije riječi i rečenica (Bonetti, 2008), a govor sudionika istraživanja procijenilo je 17 procjenjivača bez prethodnog iskustva u komunikaciji s osobama s oštećenjem sluha. U statističkoj obradi podataka (STATISTICA 7.0) primijenjeni su deskriptivna, korelacijska, regresijska i generalizirana klaster analiza, Wilcoxonov test označenih rangova, Hi-kvadrat test i Mann-Whitney U test na razini značajnosti od p<0,05. Utvrđena je značajna povezanost obilježja prozodije s razumljivošću govora, ali ne sa stupnjem oštećenja sluha. Veća prozodijska „točnost“ bila je povezana s oralnom orijentacijom u habilitaciji/edukaciji te s većom dnevnom uporabom dodijeljenog elektroakustičkog uređaja. Rezultati sugeriraju da bi trening prozodije u ranim fazama intervencije trebao snažnije biti fokusiran na vremensku usklađenost govora te da uspješnost intervencije, kada je kvaliteta govora kriterij, ovisi o stalnom i maksimalno aktivnom sudjelovanju preostalog sluha u komunikaciji.

Keywords

prozodija; razumljivost govora; prelingvalno oštećenje sluha; stupanj oštećenja sluha; stručna intervencija

Hrčak ID:

130959

URI

https://hrcak.srce.hr/130959

Publication date:

21.12.2014.

Article data in other languages: english

Visits: 2.606 *