Acta Botanica Croatica, Vol. 24 No. 1, 1965.
Original scientific paper
Fitosociološka i ekološka istraživanja livada u okolici Lattesa (Hérault)
Ljudevit Ilijanić
; Hrvatska
Abstract
U ovoj raspravi izneseni su rezultati fitosocioloških i ekoloških istraživanja livada okolice Lattesa, koja je autor vršio za vrijeme studijskog boravka na Međunarodnoj stanici za geobotanička istraživanja Mediterana i Alpa (S. I. G. M. A.) u Montpeliieru godine 1963.
Prvo poglavlje osim uvodnih napomena sadrži i kratak historijat fitosocioloških istraživanja livada u Lattesu.
'Geografski položaj (karta 1), glavne karakteristike klime šireg područja na temelju .podataka za Montpellier (tab. 1, si. 1), te odnos livadnih površina 1933. i 1963. godine (karta 2) prikazani su u drugom poglavlju.
U trećem poglavlju izneseni su rezultati fitosocioloških istraživanja na temelju kojih autor dolazi do zaključka da se livade Lattesa u okviru asocijacije Gaudinio-Arrhenatheretum Br.-Bl. (tab. I) mogu podrediti dvjema subasocijaeijama: 1. silaetosum i 2. brometosum.
Prva subasocij arija (koja se nadalje može razlučiti u četiri varijante) rasprostranjena je na vlažnijim položajima i zauzima najveći dio livadnih površina Lattesa, dok je subasocijacija brometosum razvijena na sušem tlu i pokriva male površine.
Četvrto poglavlje odnosi se na ekologiju istraživanih livada. Prema Haagu tla ovih livada veoma su bogata kalcijevim karbonatom, a pokazuju bazičnu reakciju na čitavom profilu.
Umjetnim navodnjavanjem, koje u pravilu započinje nakon prve košnje, održava se visoki nivo podzemne vode (tab. 2) i stalna potrebna vlažnost površinskog sloja tla. Time je — uz redovno gnojenje i povoljne toplinske prilike — uvjetovan veoma intenzivan rast biljnog pokrova, pa se te livade kose redovito 3—5 puta godišnje i daju velike prinose sijena.
Navodnjavanje snažno utječe i na mikroklimu tla i prizemnog sloja zraka u smislu povećavanja zračne vlage, snižavanja temperatura i ublažavanja ekstrema, tako da se tlo i za vrijeme ljetne mediteranske žege zagrijava umjereno (uspor. tab. 3).
Dio livada nalazi se pod utjecajem sjene drveća (drvoredi uz rubove, sL 4). Komparativnim mjerenjima intenziteta svjetla (sl. 2, 3), temperature tla (si. 4, 5), relativne vlage zraka i isparivanja (sl. 6, 7) u dvjema sastojinama subasocijacije silaetosum (varijanta Genista tinctoria i varijanta Lysimachia nummularia, tab. II) utvrđene su velike mikroklimatske razlike između zasjenjene sastojine (sn. A) i sastojine izložene punom suncu (sn. B). To se vrlo evidentno odražava i u florističkom sastavu. U sastojini koja je pod jačim utjecajem sjene umanjena je sposobnost konkurencije heliofilnih biljaka, pa su u većoj mjeri zastupane one biljke koje podnose zasjenjivanje (uspor. sn. A i B u tab. II).
Zaključno može se istaći da je održavanje određenog režima vode u tlu (navodnjavanjem) — što ima ogromno značenje ne samo za snabdijevanje biljaka vodom već i za reguliranje klime staništa — najvažniji ekološki faktor koji u uvjetima suhe mediteranske klime omogućuje razvitak mezofilnih livada srednjoevropskog reda Arrhenatheretalia, odnosno sveze Arrhenatherion.
Keywords
livade; fitosociološka istraživanja; vegetacija; ekologija bilja
Hrčak ID:
153666
URI
Publication date:
31.12.1966.
Visits: 1.253 *