Original scientific paper
MEĐUODNOS IZMEĐU POZITIVNOG I NEGATIVNOG ZAKONODAVCA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Mato Arlović
; Constitutional Court of the Republic of Croatia
Abstract
U radu se razmatraju međusobni odnosi između Ustavnog suda Republike Hrvatske kao negativnog i Hrvatskog sabora kao pozitivnog zakonodavca u tzv. Kelsenovu modelu ustavnog sudovanja.
U takvom ustavnopravnom modelu nužno je ustrojiti posebno samostalno i neovisno tijelo koje će obavljati nadzor ustavnosti i zakonitosti. U Kelsenovu modelu to je ustavni sud.
Polazeći od toga da je parlamentima u takvim društvenim sustavima povjerena djelatnost stvaranja zakona koju oni kao predstavničko tijelo građana obavljaju slobodno, a podložni su samo ustavnim ograničenjima. Dakle, da se izražavaju kao tzv. pozitivni zakonodavci tvrdio je Kelsen. S druge strane polazeći od ovlasti ustavnog suda koja se u postupku nadzora ustavnosti i zakonitosti svodi na ukidanje odnosno poništavanje pravnih propisa ako nisu u skladu s ustavom odnosno s ustavom i zakonom te da ih kad utvrdi njihovu neustavnost odnosno neustavnost i nezakonitost ukloni kao takve iz pravnog sustava, nazvao je tu ulogu ustavnog suda ulogom negativnog zakonodavca.
Provodeći kontrolu ustavnosti i zakonitosti te sve svoje druge nadležnosti koje mu je u djelokrug rada namijenio Ustav, Ustavni sud je po sebi i za sebe imperativno pozvan da bude njihov tumač i da polazeći od toga tumači cijeli Ustav. Time je Ustavni sud Republike Hrvatske osim zadaće da bude zaštitnik i čuvar Ustava dobio i zadatak da Ustav tumači kao cjelinu, dinamički i razvojno te tako daje i on i ustavnopravni poredak svoj doprinos realizaciji moderne ustavne države.
Obavljajući svoju zadaću izvršavanjem svojih funkcija iz propisane mu nadležnosti Ustavni sud Hrvatske danas mora dati odgovor ne samo što je u skladu s pravom i Ustavom, nego i onaj, malo teži i složeniji, a to je što je po pravu i po Ustavu, polazeći od samog njihova ratio legisa koji počiva na najvišim vrednotama ustavnog poretka. Radi iznalaženja tih i takvih odgovora, po prirodi stvari Ustavni sud u tumačenju Ustava Republike Hrvatske mora nastupati aktivistički primjenjujući evolutivno načelo s, prije svega, u njemu primjenjivim sustavom i teleološkom metodom. Naravno da to dovodi do stalnog većeg i/ili manjeg iskoraka iz područja djelokruga Ustavnog suda kao negativnog u područje djelovanja pozitivnog zakonodavca.
Takav pristup dovodi do različitih oblika zadiranja negativnog u područje pozitivnog zakonodavca od direktnog i indirektnog preko mješovitog do cjelovitog nastupanja, doduše samo privremeno i u prijelaznom razdoblju, kao pozitivan zakonodavac. Reakcije na takve pravne situacije koje proizvodi negativni zakonodavac od strane pozitivnog različite su i u pravilu su vezane uz konkretan slučaj. Zbirno ih nazivam, pozivajući se na Sweetovu terminologiju “korektivnom revizijom”.
Interesantno je zamijetiti da se u ustavnosudskoj praksi Ustavnog suda kao negativnog zakonodavca i parlamentarnoj praksi Hrvatskog sabora mogu razabrati svi oblici njihova optiranja koji su utjecali i odredili karakter njihovih međusobnih odnosa. Smatram da je to ne samo posljedica želje za takvim ponašanjem pozitivnog i negativnog zakonodavca, nego prije svega posljedica njihovog djelovanja u ostvarivanju svoje nadležnosti da bi mogli ispuniti namijenjene im zadaće u uvjetima tranzicijskih procesa kroz koje prolazi Republika Hrvatska s jedne strane i razvojne uloge koju u tim procesima treba dati ustavnopravni poredak i njime uspostavljene institucije.
Dobro je da su do danas i jedan i drugi, odnosno i negativni i pozitivni zakonodavac u svojim odnosima zadržali razumnu, dopuštenu, opravdanu i s ustavnopravnog aspekta legitimnu dozu međusobnog utjecaja.
To je pokazatelj s jedne strane privrženosti vrednotama i ciljevima ustavne države, a druge strane poštovanje načela ustavnosti i zakonitosti na vrednoti vladavine prava u tumačenju i primjeni Ustava i svakako mudrosti i vještini sudionika da pronađu pravnu mjeru stvari i stvar mjere u međusobnim odnosima, a da istodobno ne prelaze svoja ustavna ovlaštenja odnosno ograničenja.
Keywords
pozitivni; negativni zakonodavac; ustav; ustavni sud; korektivna revizija; ustavnost i zakonitost
Hrčak ID:
155990
URI
Publication date:
30.12.2015.
Visits: 3.119 *