Numizmatičke Vijesti, Vol. 57 No. 68, 2015.
Original scientific paper
Ordeni Estonije, Latvije i Litve Nándora (Ferdinanda) Taróczyja-Szmazsenke
Boris Prister
; Croatian history museum, Zagreb, CRO
Abstract
U Hrvatskom povijesnom muzeju čuvaju se odlikovanja i diplome kojima je odlikovan mađarski
državljanin Nándor Taróczy-Szmazsenka, zagonetna osoba iz vojno-obavještajne
sredine. Rodio se u Debrecenu 20. prosinca 1874. U Prvom svjetskom ratu dvaput je ranjen
te je pošteđen službe na bojištu i premješten u administrativnu službu na okupiranim
područjima Srbije, Poljske i Italije. Od sloma Austro-Ugarske Monarhije (1918.) do 1928.
godine služio je vojsku Kraljevine Mađarske, a zatim je umirovljen. Znao je šest jezika i
bio je vrlo obrazovan. Bavio se društvenim i političkim temama. U travnju i svibnju 1925.
obišao je Sovjetski Savez i ondje sklopio poznanstva i veze. Već je tada predvidio da će ta
zemlja postati svjetskom silom, a Zapad je kritizirao zbog „sebičnog materijalizma“. Sovjeti
su mu se kasnije odužili; u veljači 1945. uspio je sklopiti sporazum s jednim od zapovjednika
Crvene armije i njegovi vojnici nisu dirali ljude i imovinu četvrti Budimpešte u kojoj
je Taróczy živio. Pedesetih godina 20. stoljeća Mađari su mu oduzeli mirovinu i kuću te je
radio kao noćni čuvar. Preživio je nekoliko političkih sustava i umro je u Budimpešti 1973.
godine u dobi od 99 godina.
Nándor Taróczy-Szmazsenka boravio je u baltičkim državama Estoniji, Latviji i Litvi nakon
umirovljenja, vjerojatno u vojno-obavještajnoj službi. Ondje je odlikovan ordenima tih zemalja.
Godine 1929. dobio je od Latvije Komanderski znak Ordena triju zvijezda. Godine
1931. dobio je od Estonije Orden orlovog križa II. stupnja. Godine 1933. dobio je od Litve
Komanderski znak Ordena velikog litavskog kneza Gedimina.
Ta odlikovanja i diplome prikupio je zagrebački kolekcionar i donator dr. Veljko Malinar još
za života Nándora Taróczyja-Szmazsenke. Dana 4. lipnja 1971. dr. Malinar zamijenio je sva
tri odlikovanja s odlikovanjima Povijesnog muzeja Hrvatske, današnjeg Hrvatskog povijesnog
muzeja. Zanimljivo je spomenuti da pritom nisu zamijenjene i pripadajuće diplome, ali
one su ipak dospjele u muzej nakon smrti dr. Malinara 1990. godine.
Keywords
Hrčak ID:
164344
URI
Publication date:
10.11.2015.
Visits: 1.671 *