Review article

https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5

Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma

Mateo Žanić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Abstract

U radu se analiziraju načini na koje se u razdoblju od sredine devetnaestog do početka dvadeset i prvog stoljeća razmatralo pitanje relevantnosti pamćenja gradske prošlosti za arhitektonsko i urbanističko oblikovanje grada. Pritom se rekonstruiraju tri koncepcije pamćenja grada u kojima se daju različiti odgovori na pitanja o primjerenom načinu prenošenja prošlosti u gradu te značaju takvog prenošenja. Ovi pristupi su kulturalistički, neoracionalistički i postmodernistički. Kulturalistički pristup, razvijen prvenstveno u djelu Johna Ruskina, javio se kao reakcija na procese industrijalizacije i restauracije starina. Neoracionalistički pokret, uočljiv u djelima Alda Rossia i Léona Kriera, može se tumačiti kao protest protiv komercijalizacije prostora. Napokon, postmodernistička pozicija gradi se oko težnji za oblikovanjem višedimenzionalnog i višeznačnog prostora. Zaključuje se da pitanje pamćenja grada u ovim pristupima zadobiva različit značaj koji ovisi o različitom koncipiranju odnosa društva, prostora i prošlosti. Drži se, također, da navedene koncepcije mogu biti korisne u koncipiranju istraživanja koja bi se bavila recepcijom sjećanja, odnosno vrednovanjem različitih aspekata sjećanja različitih gradskih populacija.

Keywords

John Ruskin; kultura pamćenja; moderni grad; neoracionalizam; postmodernizam

Hrčak ID:

168533

URI

https://hrcak.srce.hr/168533

Publication date:

11.11.2016.

Article data in other languages: english german

Visits: 2.313 *