Professional paper

STATUS UHRANJENOSTI ADOLESCENATA ISKAZAN PREMA INDEKSU TJELESNE MASE U ODNOSU NA PERCENTILNE KRIVULJE NA PODRUČJU SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Mateja Paklarčić ; Public Health Institute SBK/KSB, Bolnicka 1, 72270 Travnik, Bosnia and Herzegovina
Daniela Kenjerić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Food Technology Osijek, Franje Kuhaca 20, HR-31000 Osijek, Croatia
Sead Karakaš ; Public Health Institute SBK/KSB, Bolnicka 1, 72270 Travnik, Bosnia and Herzegovina
Ermina Kukić ; Public Health Institute SBK/KSB, Bolnicka 1, 72270 Travnik, Bosnia and Herzegovina
Nermina Ždralović ; Public Health Institute SBK/KSB, Bolnicka 1, 72270 Travnik, Bosnia and Herzegovina
Edita Andrić ; Public Health Institute SBK/KSB, Bolnicka 1, 72270 Travnik, Bosnia and Herzegovina

Abstract

Uvod i cilj: Status uhranjenosti jedan je od značajnih pokazatelja zdravstvenog stanja i tjelesne sposobnosti pojedinca i cijele populacije, te psihofizičkih mogućnosti i potencijala za normalan i zdrav rast i razvoj. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi status uhranjenosti učenika srednje škole na području Srednjobosanskog kantona (SBK/KSB).
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 752 učenika iz 23 srednje škole na području SBK/KBS-a. Prikupljanje podataka provedeno je primjenom anonimnog upitnika koji je obuhvatio opće informacije o ispitaniku i pitanja vezana uz prehrambene i životne navike. Antropometrijski parametri prikupljeni su mjerenjem prije provedbe ankete. Status uhranjenosti procijenjen je primjenom standardnog indeksa tjelesne mase (ITM) prema WHO kriterijima te svrstavanjem ITM vrijednosti prema percentilnim krivuljama.
Rezultati: Iz podataka je vidljivo kako dolazi do odstupanja u kategorizaciji ispitanika po statusu uhranjenosti iskazanom prema ITM u odnosu na percentilne krivulje. Pri kategoriziranju prema ITM vrijednostima više je pretilih (9,4 % u odnosu na 0,9 %) i pothranjenih (13,0 % u odnosu na 1,2 %) nego kategorizacijom prema percentilnim krivuljama, dok je kategorizacijom pomoću percentilnih krivulja više onih sa povećanom tjelesnom masom nego prema ITM (13,9 % u odnosu na 0 %).
Zaključak: Imajući u vidu kako je jedna od najvažnijih briga adolescenata tjelesni izgled, razlike u klasifikaciji uzrokovane primjenom pogrešnog alata mogu biti vrlo značajne. Stoga je bitno raditi na osvješćivanju činjenice da ITM nije prikladan alat za utvrđivanje statusa uhranjenosti kod maloljetnih osoba već ga treba primjenjivati u kombinaciji s percentilnim krivuljama.

Keywords

status uhranjenosti; adolescenti; percentilne krivulje; ITM

Hrčak ID:

174539

URI

https://hrcak.srce.hr/174539

Publication date:

31.12.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 2.113 *