Skip to the main content

Original scientific paper

Cimetidinski i ranitidinski test: utjecaj na bazalne vrijednosti serumskog gastrina

Darko Kraljik
Ivan Čandrlić
Dubravko Božić
Miroslav Volarić


Full text: croatian pdf 3.710 Kb

page 85-91

downloads: 1.010

cite

Full text: english pdf 3.710 Kb

page 85-91

downloads: 151

cite


Abstract

U istraživanju utjecaja histaminskih H2 blokatora na vrijednosti bazalnog serumskog gastrina (BSG) provedena su testiranja bolesnika suvremenim antiulkusnim lijekovima — cimetidinom i ranitidinom. Testiranje cimetidinom provedeno je u dvije grupe bolesnika sa različitim patološkim stanjima gastrointestinalnog sustava. Prva grupa od 14 bolesnika testirana je sa 200 mg cimetidina intravenski svakih šest sati tijekom 24 sata. Identičan test sa 400 mg cimetidina proveden je u drugoj grupi sa 9 bolesnika. Suprotno očekivanju, u prvoj grupi svi bolesnici, osim dvojice s duodenalnim ulkusom, pokazali su pad BSG. Pri tom je za 11 bolesnika s duodenalnim ulkusom razlika statistički značajna (t = 2,26, p< 0,025). Pad BSG u drugoj grupi nije bio tako očit, ali se ističe pad BSG u dva bolesnika s pernicioznom anemijom. Rezultati su interpretirani kao indirektan dokaz djelovanja cimetidina i na G stanice preko H2 ili nekih drugih receptora. Peroralno testiranje rantidinom 150 mg tri puta dnevno prvog dana, te 2x 150 tijekom slijedeća dva dana, nakon čega je terapija prekidana, provedeno je u 13 bolesnika. Vrijednosti bazalnog serumskog gastrina su određivane tijekom 4 dana, ujutro neposredno po buđenju. Dobiveni rezultati upućuju na zaklju­ čak da ranitidin neznatno povisuje vrijednosti BSG.

Keywords

cimetidin; gastrin; ranitidin; ulkusna bolest

Hrčak ID:

196914

URI

https://hrcak.srce.hr/196914

Publication date:

1.12.1989.

Article data in other languages: english

Visits: 1.905 *